| Cena: |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | AKS BEX City Express Pošta CC paket (Pošta) DExpress Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično |
| Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: .
Jezik: Engleski
Autor: Strani
lepo očuvano
Edmund Berk (engl. Edmund Burke; Dablin, 22. januar 1729 — Bikonsfild, 9. jul 1797) bio je britanski državnik, politički teoretičar i filozof rođen je u Dablinu.[2][3] Obično se smatra rodonačelnikom anglo-američke konzervativne tradicije. Berkova reputacija koja traje zasniva se na nizu dela koja su bila kritična prema Francuskoj revoluciji a pre svega na knjizi Razmišljanja o revoluciji u Francuskoj (1790). Iako je bio naklonjen američkoj revoluciji Berk je oštro kritikovao pokušaj da se francuska politika preoblikuje u skladu sa apstraktnim načelima kao što su sloboda, jednakost i bratstvo tvrdeći da se iskustvo pre svega nalazi u iskustvu, tradiciji i istoriji. Ipak smatrao je da francuska monarhija snosi delimičnu odgovornost za svoju sudbinu jer je uporno odbijala da se menja da bi se očuvala. Berk je imao mračnu sliku vlade smatrajući da iako može da spreči zlo retko čini dobro. Tržišne snage shvatao je kao prirodni zakon.
Edmund Berk
Edmund Berk
Lični podaci
Datum rođenja
22. januar 1729.
Mesto rođenja
Dablin[1], Kraljevstvo Irska
Datum smrti
9. jul 1797. (68 god.)
Mesto smrti
Bikonsfild, Velika Britanija
Univerzitet
Trinity College Dublin
Politička karijera
Stranka
Vigovci
Upočetku se se bavio publicističkim radom, a posle politikom kao zastupnik vigovaca u parlamentu. Izdavao je godišljak `Annual Register (1759 — 1788). Kao filozof poznat po estetskim respravama, usmerenim senzualistički, antiracionalistički i psihologistički. Uticao na mnoge estetičare u Nemačkoj (Lesing, Kant). Glavno delo mu je `Filozofsko istraživanje o poreklu naših ideja o uzvišenom i lepom` iz 1757. godine.
Berk je bio zagovornik potkrepljenja vrlina manirima u društvu i značaja verskih institucija za moralnu stabilnost i dobro države.[4] Ovi stavovi su izraženi u njegovom delu Opravdanje prirodnog društva. On je kritikovao postupke britanske vlade prema američkim kolonijama, uključujući i njenu poresku politiku. Berk je takođe podržao prava kolonista da se odupru metropolitanskoj vlasti, iako se usprotivio pokušaju postizanja nezavisnosti. Zapamćen je po podršci katoličkoj emancipaciji, opozivu Vorena Hejstingsa iz Istočnoindijske kompanije i čvrstom protivljenju Francuskoj revoluciji. U svojim Refleksijama o revoluciji u Francuskoj, Berk je utvrdio da revolucija razara tkivo dobrog društva i tradicionalnih institucija države i društva i osudio progon katoličke crkve koji je iz toga proizašao. To je dovelo do toga da je postao vodeća figura u konzervativnoj frakciji Vigovske partije, koju je nazvao starim vigovima, za razliku od novih vigovaca predvođenih Čarls Džejms Foksom koji su podržavali Francusku revoluciju.[5]
U 19. veku Berka su hvalili konzervativci i liberali.[6] Kasnije u 20. veku postao je široko priznat kao filozofski utemeljivač modernog konzervativizma.[7][8]
Bioliografija
uredi
A Vindication of Natural Society (1756)
A Philosophical Enquiry into the Origin of Our Ideas of the Sublime and Beautiful (1757)
An Account of the European Settlement in America (1757)
The Abridgement of the History of England (1757)
Annual Register editor for some 30 years (1758)
Tracts on the Popery Laws (Early 1760s)
On the Present State of the Nation (1769)
Thoughts on the Cause of the Present Discontents (1770)
On American Taxation (1774)
Conciliation with the Colonies (1775)
A Letter to the Sheriffs of Bristol (1777)
Reform of the Representation in the House of Commons (1782)
Reflections on the Revolution in France (1790)
Letter to a Member of the National Assembly (1791)
An Appeal from the New to the Old Whigs (1791)
Thoughts on French Affairs (1791)
Remarks on the Policy of the Allies (1793)
Thoughts and Details on Scarcity (1795)
Letters on a Regicide Peace (1795–97)
Letter to a Noble Lord (1796)
engleski britanski filozofi