pregleda

Propast knjige, gubitak sećanja, degradacija čoveka, de


Cena:
1.500 din
Stanje: Nekorišćen
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
CC paket (Pošta)
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Pouzećem
Lično
Grad: Beograd-Vračar,
Beograd-Vračar
Prodavac

talican (3421)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 6666

Moj Dućan Moj Dućan

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

Autor: Domaći
ISBN: ostalo
Godina izdanja: ostalo
Jezik: Srpski

Aleksandar Dramićanin - Propast knjige, gubitak sećanja, degradacija čoveka, dekadencija društva

Knjiga u našem vremenu nema kultnu ulogu u društvu kakvu je imala od Gutenbergovog vremena pa do digitalne epohe. Dvadeseti vek bi mogao da se okarakteriše vekom knjige, a ujedno i vekom intelektualizma i opšte prosvećenosti.

U ranijim razmatranjima o knjizi izveo sam sledeće stajalište:

Knjiga poseduje četiri aspekta: saznajni, etički, estetski i uzvišeni, čime sačinjava Pitagorin tetraktis, savršenu figuru, ili biće Božije koje se ovaploćuje kao kosmos. Saznajni aspekt korespondira sa umom, etički sa voljom, estetski sa srcem, a uzvišeni sa karakterom. Kad je reč o biću Boga, saznajni se odnosi na njegovu beskrajnu mudrost, etički na njegov zakon, estetski na njegove zaslepljujuće atribute, a uzvišeni na njegovu velelepnost. Saznajući, čovek stiče mudrost, živeći po zakonu, stiče vrlinu, živeći u lepoti, slavi Božije atribute, a sa uzvišenošću teži nebu. Da bi saznao čovek mora da uči; da bi razvio vrlinu mora da se disciplinuje; da bi doživeo lepotu mora da pročisti srce; za uzvišenost je potrebno da neguje plemenitost karaktera. Ujedinjujući sva četiri aspekta u svom biću, čovek se obogotvoruje. Knjiga je alhemijska retorta koja mu omogućuje takvu pretvorbu.

Ono će mi biti ideja vodilja u novom razmatranju, gde ću izneti stajalište da marginalizacijom knjige dolazi do gubitka sećanja, degradacije čoveka i opadajuće moći društva.

Svedoci smo vremena u kome se knjiga marginalizuje usled čega dolazi do degradacije čoveka i dekadencije društva. U velikim evropski centrima mladi naraštaji iz bogatih društvenih slojeva otuđuju biblioteke koje su njihovi preci vekovima sakupljali i koje su predstavljale njihov zasluženi društveni status. Danas se te knjige mogu naći u antikvarnicama, kod uličnih bukista i na buvljim pijacama gde se prodaju, doslovno rečeno, na kilo, ili na kutiju, kinesku torbu, itd. Tako je u Švajcarskoj, Belgiji, Holandiji, Nemačkoj, Francuskoj, Italiji, u nordijskim zemljama, itd. Novi duh vremena kreira stil koji se ispoljava u doživljaju ekstenzije, nomadstvu, spektaklu, adrenalinu, nemaru, površnosti, senzualnosti, itd. Po mom poimanju stvari, to je hodanje po ivici provalije. Knjiga je nosilac sećanja, identiteta, vrednosti, lepote, znanja, nadahnuća, smisla i životne snage. Ako nje nema, čovek se sunovraćuje u ponor bemisla i samoporicanja, a primer toga je uništenje Aleksandrijske biblioteke, što je dovelo do haosa, gubitka znanja, gubitka sećanja i varvarizacije. Ovo znanje se vratilo u Evropu tek deset vekova kasnije posredstvom jevrejskih učenjaka i mistika.

Sledeći razlozi dovode do odbacivanja knjige i odrica od znanja u našem vremenu:

Suma znanja, dogmatizam, tehnologija, prosvetni sistem, brzina življenja, slikovni sadržaj svesti, komercijalizacija, automatizovani i tegobni rad, banalizacija, potrošnja.

Svaki od ovih stavova obrazložiću s nekoliko rečenica.

tvrd povez, str. 120

LIČNO PREUZIMANJE JE MOGUĆE U BEOGRADU (NA CRVENOM KRSTU) I U SMEDEREVU!

POGLEDAJTE I OSTALE KNJIGE IZ MOJE PONUDE:
http://talican.kupindo.com/kupindo

Predmet: 82731067
Aleksandar Dramićanin - Propast knjige, gubitak sećanja, degradacija čoveka, dekadencija društva

Knjiga u našem vremenu nema kultnu ulogu u društvu kakvu je imala od Gutenbergovog vremena pa do digitalne epohe. Dvadeseti vek bi mogao da se okarakteriše vekom knjige, a ujedno i vekom intelektualizma i opšte prosvećenosti.

U ranijim razmatranjima o knjizi izveo sam sledeće stajalište:

Knjiga poseduje četiri aspekta: saznajni, etički, estetski i uzvišeni, čime sačinjava Pitagorin tetraktis, savršenu figuru, ili biće Božije koje se ovaploćuje kao kosmos. Saznajni aspekt korespondira sa umom, etički sa voljom, estetski sa srcem, a uzvišeni sa karakterom. Kad je reč o biću Boga, saznajni se odnosi na njegovu beskrajnu mudrost, etički na njegov zakon, estetski na njegove zaslepljujuće atribute, a uzvišeni na njegovu velelepnost. Saznajući, čovek stiče mudrost, živeći po zakonu, stiče vrlinu, živeći u lepoti, slavi Božije atribute, a sa uzvišenošću teži nebu. Da bi saznao čovek mora da uči; da bi razvio vrlinu mora da se disciplinuje; da bi doživeo lepotu mora da pročisti srce; za uzvišenost je potrebno da neguje plemenitost karaktera. Ujedinjujući sva četiri aspekta u svom biću, čovek se obogotvoruje. Knjiga je alhemijska retorta koja mu omogućuje takvu pretvorbu.

Ono će mi biti ideja vodilja u novom razmatranju, gde ću izneti stajalište da marginalizacijom knjige dolazi do gubitka sećanja, degradacije čoveka i opadajuće moći društva.

Svedoci smo vremena u kome se knjiga marginalizuje usled čega dolazi do degradacije čoveka i dekadencije društva. U velikim evropski centrima mladi naraštaji iz bogatih društvenih slojeva otuđuju biblioteke koje su njihovi preci vekovima sakupljali i koje su predstavljale njihov zasluženi društveni status. Danas se te knjige mogu naći u antikvarnicama, kod uličnih bukista i na buvljim pijacama gde se prodaju, doslovno rečeno, na kilo, ili na kutiju, kinesku torbu, itd. Tako je u Švajcarskoj, Belgiji, Holandiji, Nemačkoj, Francuskoj, Italiji, u nordijskim zemljama, itd. Novi duh vremena kreira stil koji se ispoljava u doživljaju ekstenzije, nomadstvu, spektaklu, adrenalinu, nemaru, površnosti, senzualnosti, itd. Po mom poimanju stvari, to je hodanje po ivici provalije. Knjiga je nosilac sećanja, identiteta, vrednosti, lepote, znanja, nadahnuća, smisla i životne snage. Ako nje nema, čovek se sunovraćuje u ponor bemisla i samoporicanja, a primer toga je uništenje Aleksandrijske biblioteke, što je dovelo do haosa, gubitka znanja, gubitka sećanja i varvarizacije. Ovo znanje se vratilo u Evropu tek deset vekova kasnije posredstvom jevrejskih učenjaka i mistika.

Sledeći razlozi dovode do odbacivanja knjige i odrica od znanja u našem vremenu:

Suma znanja, dogmatizam, tehnologija, prosvetni sistem, brzina življenja, slikovni sadržaj svesti, komercijalizacija, automatizovani i tegobni rad, banalizacija, potrošnja.

Svaki od ovih stavova obrazložiću s nekoliko rečenica.

tvrd povez, str. 120
82731067 Propast knjige, gubitak sećanja, degradacija čoveka, de

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.