| Cena: |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | AKS BEX City Express Pošta CC paket (Pošta) DExpress Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) PostNet (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Beograd-Stari grad, Beograd-Stari grad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1981
Jezik: Srpski
Autor: Strani
IMANUEL KANT
ZASNIVANJE METAFIZIKE MORALA
Predgovor - Veljko Korać
Prevod - Nikola M. Popović (redakcija Miloš Arsenijević)
Izdavač - Beogradski izdavačko grafički zavod, Beograd
Godina - 1981
120 strana
21 cm
Edicija - Mala filozofska biblioteka
Povez - Broširan
Stanje - Kao na slici, tekst podvučen grafitnom olovkom na 10ak stranica
SADRŽAJ:
VELJKO KORAĆ - Kantova metafizika morala zasnivanje metafizike morala
Predgovor
PRELAZ OD OBIČNOG ETIČKOG UMSKOG SAZNANJA KA FILOZOFSKOM ETIČKOM UMSKOM SAZNANJU
PRELAZ OD POPULARNE MORALNE MUDROSTI KA METAFIZICI MORALA
Autonomija volje kao najviši princip moralnosti
Heteronomija volje kao izvor svih lažnih principa moralnosti
Podela svih mogućih principa moralnosti koji potiču iz prihvaćenog osnovnog pojma heteronomije
PRELAZ SA METAFIZIKE MORALA KA KRITICI ČISTOG PRAKTIČNOG UMA
Pojam slobode je ključ za objašnjenje autonomije volje
Sloboda se mora pretpostaviti kao osobina volje svih umnih bića
O interesu koji se pridaje idejama moralnosti
O poslednjoj granici svake praktične filozofije
Završna panorama
`Ovo delo, neveliko po obimu, predstavlja neku vrstu okosnice Kantovog učenja.
Kant svoju etiku konstruiše služeći se srodnim idejama poput „dužnosti“, „poštovanja“, „zakona`, kategoričkog nasuprot hipotetičkim imperativima, i verovanjem da jedinu stvar na svetu koja je bezuslovno dobra predstavlja dobra (jer je autonomna) volja...
A volja je dobra kada poštuje načela autonomije, to jest, kada svoj zakon uzima isključivo iz sebe same; a to znači kada sledi prethodno navedene principe. Takva volja je autonomna. Ako volja uzima sebi zakon izvan sebe same, onda je ona heteronomna; ona time žrtvuje i autentičnu etiku i sopstvenu slobodu. Kant smatra da je ljudski razum sposoban da oseti bezuslovni autoritet moralnog zakona, a da je ljudska volja sposobna da odbaci sve alternative koje se s ovim zakonom ne slažu. I zaista, kod Kanta je vrlina definisana kao dužnosti koje su „čvrsto usađene u karakteru“.`
Ako Vas nešto zanima, slobodno pošaljite poruku.
Immanuel Grundlegung zur Metaphylik der Sitten Grounding for the Metaphysic of Morals