pregleda

Društveni sistem i drugi ogledi - Talkot Parsons


Cena:
3.990 din
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
CC paket (Pošta)
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Ostalo (pre slanja)
Lično
Grad: Novi Sad,
Novi Sad
Prodavac

Askeza (7950)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 14812

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

Jezik: Srpski
Autor: Strani
ISBN: Tv
Godina izdanja: Tv

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!


Izdavač: Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića
Godina izdanja: 2009
Broj strana: 907
Format: 23 cm
Povez: Broširani

Najznačajniji poduhvat na harvardskom Odseku za društvene odnose pod Parsonsovom upravom bio je projekat započet u jesen 1949. godine, uz podršku Karnegi fondacije. Parsons je timu saradnika priključio i društvene naučnike sa drugih univerziteta (sociologa Edvarda Šilsa iz Čikaga, psihologa Edvarda Tolmena s Berklija). Cilj projekta bio je ambiciozan – izgradnja osnove za novu teorijsku sintezu kojom bi bila obuhvaćena ukupna oblast društvenih odnosa. Parsons je u poduhvat ušao već kao autor dela The structure of Social Action (1937), a u projektu je video priliku za rad u pravcu opšte teorije. Sa svoje strane, u realizaciju projekta je ušao s većim delom završenog teksta budućeg Društvenog sistema, koji će kasnije temeljno preraditi. Seminari su održavani redovno, do januara 1950. godine. U to vreme na američkoj društveno-naučnoj sceni postojala je jedino Čikaška sociološka škola, koja je bila u opadanju, tako da se s pravom moglo govoriti o raširenoj spremnosti za prihvatanje nove teorije koja bi objedinjavala međusobno razdvojena područja.


Talkot Parsons (1902-1979) je bio američki socilog i predavač na univerzitetu Harvard. Razvio je opštu teoriju za studij društva pod imenom teorija akcije, zasnovanu na metodološkim principima voluntarizma i epistemološkom prinipu analitičkog realizma. Teorija je za cilj imala da ustanovi ravnotežu između dve glavne metodološke tradicije utilitarističko-pozitivističke i hermeneutičko-idealističke. To je za njega bio voluntarizam. Osim teorije društva Parsons je predstavio i teoriju društvenog razvoja sa konkretnim opisima toka društvene istorije. Pisao je dosta o radu Emila Dirkema i Vilfreda Pareta.

◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼

☑ Zamolio bih clanove koji zele licno preuzimanje, da ne postavljaju uslove kako, sta, gde... licno preuzimanje je na mojoj adresi na Telepu, ako Vam to ne odgovara kupujte od nekog drugog.


☑ Svi predmeti su fotografisani na prirodnom svetlu, nema nikakvih filtera, efekata ili neceg slicnog !

❗❗❗ NE SALJEM U INOSTRANSTVO ❗❗❗

☑ Dobro pogledajte fotografije, da ne dodje do nekog nesporazuma!

☑ Tu sam za sva pitanja!

☑ Knjige saljem nakon uplate!

☑ POUZECEM SALJEM SAMO CLANOVIMA BEZ NEGATIVNIH OCENA!!!! Takodje ne saljem clanovima koji su novi tj. bez ocena!!!


☑ Filmski plakati:

☑ Molim Vas da ne ocekujete od plakata da izgledaju kao da su sada izasli iz stamparije, ipak neki od plakata imaju godina... i mi se nakon 50 godina zguzvamo :) Trudim se da ih sto bolje fotografisem kako bi ste imali uvid u stanje.

☑ Sto se tice cena plakata, uzmite samo u obzir da su ovo originalni plakati iz perioda filma, i da kada bi ste hteli da napravite (odstampate) bilo kakav filmski plakat sa intereneta kostalo bi Vas verovatno vise od hiljadu dinara...

☑ Antikvarne knjige:

☑ Sto se tice antikvarnih knjiga, molim Vas da ne ocekujete da knjige koje su stare neke i po 150 godina budu u savrsenom stanju, budite srecni sto su uopste pozivele toliko vremena i sto je informacija jos uvek u njima, a stanje kakvo je takvo je, uvek mogu da se odnesu da se prekorice i malo sreda, pa da opet dobiju malo svezine, naravno ko to zeli.




Predmet: 82582331
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!


Izdavač: Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića
Godina izdanja: 2009
Broj strana: 907
Format: 23 cm
Povez: Broširani

Najznačajniji poduhvat na harvardskom Odseku za društvene odnose pod Parsonsovom upravom bio je projekat započet u jesen 1949. godine, uz podršku Karnegi fondacije. Parsons je timu saradnika priključio i društvene naučnike sa drugih univerziteta (sociologa Edvarda Šilsa iz Čikaga, psihologa Edvarda Tolmena s Berklija). Cilj projekta bio je ambiciozan – izgradnja osnove za novu teorijsku sintezu kojom bi bila obuhvaćena ukupna oblast društvenih odnosa. Parsons je u poduhvat ušao već kao autor dela The structure of Social Action (1937), a u projektu je video priliku za rad u pravcu opšte teorije. Sa svoje strane, u realizaciju projekta je ušao s većim delom završenog teksta budućeg Društvenog sistema, koji će kasnije temeljno preraditi. Seminari su održavani redovno, do januara 1950. godine. U to vreme na američkoj društveno-naučnoj sceni postojala je jedino Čikaška sociološka škola, koja je bila u opadanju, tako da se s pravom moglo govoriti o raširenoj spremnosti za prihvatanje nove teorije koja bi objedinjavala međusobno razdvojena područja.


Talkot Parsons (1902-1979) je bio američki socilog i predavač na univerzitetu Harvard. Razvio je opštu teoriju za studij društva pod imenom teorija akcije, zasnovanu na metodološkim principima voluntarizma i epistemološkom prinipu analitičkog realizma. Teorija je za cilj imala da ustanovi ravnotežu između dve glavne metodološke tradicije utilitarističko-pozitivističke i hermeneutičko-idealističke. To je za njega bio voluntarizam. Osim teorije društva Parsons je predstavio i teoriju društvenog razvoja sa konkretnim opisima toka društvene istorije. Pisao je dosta o radu Emila Dirkema i Vilfreda Pareta.
82582331 Društveni sistem i drugi ogledi - Talkot Parsons

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.