| Cena: |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
Jezik: Srpski
Autor: Strani
ISBN: Tv
Godina izdanja: Tv
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!
Izdavač: Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića
Godina izdanja: 2009
Broj strana: 907
Format: 23 cm
Povez: Broširani
Najznačajniji poduhvat na harvardskom Odseku za društvene odnose pod Parsonsovom upravom bio je projekat započet u jesen 1949. godine, uz podršku Karnegi fondacije. Parsons je timu saradnika priključio i društvene naučnike sa drugih univerziteta (sociologa Edvarda Šilsa iz Čikaga, psihologa Edvarda Tolmena s Berklija). Cilj projekta bio je ambiciozan – izgradnja osnove za novu teorijsku sintezu kojom bi bila obuhvaćena ukupna oblast društvenih odnosa. Parsons je u poduhvat ušao već kao autor dela The structure of Social Action (1937), a u projektu je video priliku za rad u pravcu opšte teorije. Sa svoje strane, u realizaciju projekta je ušao s većim delom završenog teksta budućeg Društvenog sistema, koji će kasnije temeljno preraditi. Seminari su održavani redovno, do januara 1950. godine. U to vreme na američkoj društveno-naučnoj sceni postojala je jedino Čikaška sociološka škola, koja je bila u opadanju, tako da se s pravom moglo govoriti o raširenoj spremnosti za prihvatanje nove teorije koja bi objedinjavala međusobno razdvojena područja.
Talkot Parsons (1902-1979) je bio američki socilog i predavač na univerzitetu Harvard. Razvio je opštu teoriju za studij društva pod imenom teorija akcije, zasnovanu na metodološkim principima voluntarizma i epistemološkom prinipu analitičkog realizma. Teorija je za cilj imala da ustanovi ravnotežu između dve glavne metodološke tradicije utilitarističko-pozitivističke i hermeneutičko-idealističke. To je za njega bio voluntarizam. Osim teorije društva Parsons je predstavio i teoriju društvenog razvoja sa konkretnim opisima toka društvene istorije. Pisao je dosta o radu Emila Dirkema i Vilfreda Pareta.