| Cena: |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
Jezik: Engleski
Autor: Strani
ISBN: Tv
Godina izdanja: Tv
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!
Carstvo je knjiga postmarksističkih filozofa Michaela Hardta i Antonija Negrija. Napisana sredinom 1990-ih, objavljena je 2000. godine i brzo se prodala iznad očekivanja kao akademsko djelo.[1]
Dio je trilogije koja uključuje Mnoštvo: Rat i demokracija u doba Carstva (2004.) i Commonwealth (2009.).
Sažetak
Općenito, Hardt i Negri teoretiziraju o tekućem prijelazu s `modernog` fenomena imperijalizma, usredotočenog na pojedinačne nacionalne države, na nastali postmodernistički konstrukt stvoren među vladajućim silama koji autori nazivaju `Carstvo` (veliko slovo je razlikovno), s različitim oblicima ratovanja:
... prema Hardtovom i Negrijevom Carstvu, uspon Carstva je kraj nacionalnog sukoba, `neprijatelj` sada, tko god on bio, više ne može biti ideološki ili nacionalni. Neprijatelja sada treba shvatiti kao neku vrstu kriminalca, kao nekoga tko predstavlja prijetnju ne političkom sustavu ili naciji već zakonu. To je neprijatelj kao terorist... U `novom poretku koji obuhvaća cijeli prostor... civilizacije`, gdje je sukob između nacija učinjen nebitnim, `neprijatelj` je istovremeno `banaliziran` (sveden na objekt rutinske policijske represije) i apsolutiziran (kao Neprijatelj, apsolutna prijetnja etičkom poretku).[2]: 6 [3]: 171–172
Hardt i Negri razrađuju niz ideja o ustavima, globalnom ratu i klasi. Stoga Carstvo čine monarhija (Sjedinjene Američke Države i G8 te međunarodne organizacije poput NATO-a, Međunarodnog monetarnog fonda ili Svjetske trgovinske organizacije), oligarhija (multinacionalne korporacije i druge nacionalne države) i demokracija (razne nevladine organizacije i Ujedinjeni narodi). Dio analize knjige bavi se „zamišljanjem otpora“, ali „poanta Imperija je u tome što je i on `totalni` i da otpor prema njemu može poprimiti samo oblik negacije - `volje da se bude protiv`.[3]: 173 Imperij je totalni, ali ekonomska nejednakost i dalje postoji, a kako se svi identiteti brišu i zamjenjuju univerzalnim, identitet siromašnih i dalje postoji.“