| Cena: |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Kraljevo, Kraljevo |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1973
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Izdavač: Prosveta, Beograd
Karijatide: Filozofska biblioteka
Prevod i predgovor: Dušan Nedeljković
Povez: tvrd, sa zlatotiskom
Broj strana: 350
Žućkaste flekice na potkoričnim stranama, vrlo dobro očuvana.
Disciplini logike Hegel je posvetio svoje najobuhvatnije i najsloženije delo, Nauka logike, a kasnije je dodao njenu skraćenu verziju u Enciklopediju filozofskih nauka. Polazna tačka Logike je razumevanje, koje se po Hegelu opravdava onim iz Fenomenologije duha, da je ukupno istinsko saznanje saznanje o samom sebi, i da je subjekt tog saznanja, odnosno onoga što zna o sebi, razum. Pošto Hegel – sledeći Šelinga – stvarnim jedino smatra ono što se može saznati, zaključuje na osnovu rezultata svoje Fenomenologije duha, da je jedino razum stvarnost. O razumu misli kao o iznutra i spolja složenom entitetu. Zatim sada razlikuje između Koncepta razuma i procesa njegovog ostvarenja. Predmet nauke o logici je konceptualno, odnosno za Hegela, logičko razvijanje tog Koncepta. Pošto je ovde Koncept jedino ono što je stvarno, Hegel sada može da tvrdi da Nauka o logici preuzima mesto tradicionalne metafizike, čiji je zadatak bio rasvetljavanje osnovnih načina na koje možemo misliti o stvarnosti.
(K-140)