Cena: |
Želi ovaj predmet: | 1 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | AKS BEX City Express Pošta CC paket (Pošta) DExpress Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: .
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
kao na slikama
Hana Arent (nem. Hannah Arendt; Hanover, 14. oktobar 1906 — Njujork, 4. decembar 1975) je bila nemačka teoretičarka politike i filozof jevrejskog porekla.
Hana Arent
Hana Arent 1975. godine
Lični podaci
Puno ime
Hana Arent
Datum rođenja
14. oktobar 1906.
Mesto rođenja
Hanover, Nemačko carstvo
Datum smrti
4. decembar 1975. (69 god.)
Mesto smrti
Njujork, SAD
Obrazovanje
Univerzitet u Hajdelbergu, Univerzitet Albert Ludvigs, Univerzitet u Marburgu
Filozofski rad
Epoha
Filozofija 20. veka
Regija
Zapadna filozofija
Škola filozofije
Fenomenologija
Interesovanja
Politička filozofija
Modernizam
Filozofija istorije
Uticaji od
Edmund Huserl, Karl Jaspers, Martin Hajdeger, Edmund Berk, G. K. Chesterton, Monteskje, Aleksis de Tokvil, Valter Benjamin, Hans Jonas, Isus, Duns Skot, Nikolo Makijaveli, Platon, Karl Marks, Sokrat, Franc Kafka, Avgustin Hiponski, Carl Schmitt, Apostol Pavle, Imanuel Kant, Aristotel, Seren Kirkegor
Biografija
uredi
Odrastala je u jevrejskoj porodici koja je pripadala srednjoj klasi. Odrastala je u tadašnjem Kenigsbergu (današnjem Kalinjingradu, inače rodnom mestu Imanuela Kanta) i Berlinu. Filozofiju je studirala na univerzitetu u Marburgu sa Hansom Jonasom, a Martin Hajdeger joj je bio profesor. Sa Hajdegerom je započela dugu i strasnu romantičnu vezu zbog koje je kasnije bila kritikovana zbog Hajdegerove podrške nacističkom pokretu za vreme njegovog rektorskog mandata na univerzitetu u Frajburgu.
U vreme prvog raskida između nje i Hajdegera ona se seli u Hajdelberg gde piše svoju disertaciju, pod Jaspersovim mentorstvom, o konceptu ljubavi u misli svetog Avgustina. Kasnije, 1929. godine se udaje za nemačkog Jevreja Gintera Šterna kasnije poznatog kao Gintera Andersa. (Razveli su se 1937. godine.) Njena disertacija biva objavljena iste godine ali ona ne dobija kvalifikacije neophodne za rad na nemačkim univerzitetima. Neko vreme se bavila istraživanjem antisemitizma ali biva proterana u Pariz. Tu upoznaje književnog kritičara i filozofa, marksistu Voltera Benjamina. U Francuskoj radi na pomaganju jevrejskih izbeglica te biva zatvorena u logor „Gurs“ ali je uspela da pobegne nakon nekoliko nedelja. Kasnije se udaje za Hajnriha Blihera te sa njim beži u SAD. U Americi se aktivno bavi pomaganjem Jevrejske zajednice. Piše i kolumnu za „Aufbau“, jevrejske novine na nemačkom. Kasnije pomaže jevrejskim organizacijama i često dolazi u Nemačku. Postaje blizak prijatelj sa Jaspersom i njegovom suprugom.
Godine 1950. Arentova postaje naturalizovani državljanin SAD i obnavlja romantičnu vezu sa Marinom Hajdegerom. Radi na različitim univerzitetima SAD kao što su Berkli i Priston. Bila je i prva žena profesor na američkom Univerzitetu.[1]
Umrla je 1975. godine u 69-oj godini života i sahranjena je ispred „Bard koledža“ gde je njen suprug predavao dugi niz godina.[1]
Filozofija
uredi
Jedna od glavnih tema razmišljanja Hane Arent jeste zlo profilisano kroz sisteme upravljanja. Ona je uvela pojmove „banalnost zla“ i „radikalnost zla“, koji su u kasnijoj teoriji poslužili kao vodilje u istraživanju modernog totalitarizma.
Dela
uredi
Među njena najznačajnija dela spadaju:
Poreklo totalitarizma, 1951.
Položaj čoveka, 1958.
Između prošlosti i budućnosti,
O revoluciji, 1963.
Ajhman u Jerusalimu, 1963. koje je opisala kao studiju o banalnosti zla
Ljudi u mračnim vremenima,
O nasilju,
Život duha.
Laureat mnogih međunarodnih nagrada, među kojima „Lesingove nagrade“ 1959. i nagrade „Sigmund Frojd“ 1967. U Drezdenu 1993. osnovan Institut „Hana Arent“, za istraživanje totalitarizma. Mnoga od njenih dela su prevedena na srpski jezik.