ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1974
Jezik: Srpski
Autor: Strani

KNJIGA JE IZ KUCNE BIBLIOTEKE-ODLICNO OCUVANA(5)-STAJALA U POLICI OD 1974.god.KAPITALNO DELO.Boškovićeva »Teorija prirodne filozofije« peto je izdanje jednoga od najznačajnijih djela evropske novolatinističke kulturne baštine. Uporedni tekst na latinskom i srpskom jeziku;tvrd povez sa zlatotiskom-OVO SE JEDNOM SE KUPUJE! Naziv dela : Teorija prirodne filozofije-Naslov u zlatotisku
Autor : Bošković Ruđer Josip
Izdavač : Sveučilišna naklada Liber
Broj stranica : 40+ 40+ 311 +311 +28
Godina izdanja : 1974.Boškovićeva »Teorija prirodne filozofije« peto je izdanje jednoga od najznačajnijih djela evropske novolatinističke kulturne baštine.
Dimenzije : 18x24 cm
Mesto izdavanja : Zagreb
Pismo : Latinica-Naslov u zlatotisku
Stanje : Vrlo dobro
Povez : Tvrdi
TEORIJA PRIRODNE FILOZOFIJE , Ruđer Bošković , Sveučilišna naklada Liber, Zagreb 1974; biblioteka Temelji: knj. 1 , s latinskog preveo Jakov Stipišić ;,pogovor Vladimir Filipović. Uporedni tekst na latinskom i srpskom jeziku ; tvrd povez sa zlatotiskom, format 18,5 x 24 cm , LXXX + 632 strana
Autor :Josip Ruđer Bošković: Teorija prirodne filozofije / Theoria philosophiae naturalis
Priredio i pogovor napisao: Vladimir Filipović. S latinskoga preveo: Jakov Stipišić. Likovno opremio: Boris Dogan.
Biblioteka Temelji, knjiga prva. U dodatku sadrži 4 tablice. Tekst usporedno na latinskom i hrvatskom jeziku. PrImerak latinskog izdanja s prevodom, izrađen prema primercima što se čuvaju u Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci u Zagrebu pod signaturom 20 020 - A i B. Zagreb : Liber 1974 LXXX + 632 strane ; usporedan tekst na latinskom i hrvatskom jeziku
Boškovićeva »Teorija prirodne filozofije« peto je izdanje jednoga od najznačajnijih djela evropske novolatinističke kulturne baštine. Prvo je izdanje izašlo u Beču 1758, drugo u Veneciji 1763, treće kao dvojezično divot-izdanje (s engleskim prijevodom) u Londonu 1922, a četvrto samo na engleskom jeziku u Americi 1966. Ovo takoder dvojezično izdanje, izdano u Zagrebu 1974, reproducira fototipski od Boškovića korigirano i dotjerano originalno venecijansko izdanje i uz to prvi put i prijevod na Boškovićevu materinskom jeziku... ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- Značaj Boškovićeve teorije prirodne filozofije za savremenu nauku i filozofiju : Ključne reči: Ruđer Bošković; filozofija prirode; istorija nauke -----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Sažetak :
Boškovićeva teorija prirodne filozofije, objavljena 1758. godine, imala je veliki uticaj na njegove savremenike i imala je mnoge sledbenike u narednim vekovima. Doprinela je otkriću strukture atoma i podstakla mnoge naučnike na dalji razvoj modernog shvatanja strukture materije. Fizičar Ledermen (Leon Ledermann), nobelovac, 1993. godine napisao je da je Boškovićeva filozofija `ključ za razumevanje celokupne fizike`. Nemački filozof Niče (Friedrich Nietzsche) smatra da je Boškovićeva teorija prirodne filozofije `najveći trijumf nad čulima koji je do tada na Zemlji postignut`. Francuz Herisman (Lancelott Herrismann) ukazuje da će `Boškovićeva filozofija u celini postati filozofija narednog (21-og) veka`. Ovaj rad obuhvata prikaz života i delatnosti Boškovića, opis njegove filozofije, kao i njene doprinose savremenoj nauci i filozofiji.
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- Da li je Ruđer Bošković bio u prvome redu fizičar ili filozof?
Kako u naslovu Boškovićeva glavnog djela trebamo razumijevati sintagmu `prirodna filozofija` (philosophia naturalis)? Je li do svojih slutnji i anticipacija neeuklidskih geometrija, kvantne fizike, teorije relativnosti, determinističkoga kaosa i teorije fraktala Ruđer Bošković dospio služeći se kvantitativnom ili kvalitativnom metodom? Jesu li ga do ideja kojima se projicirao sto, dvjesto i više godina u budućnost doveli matematički izračuni i eksperimenti ili `ispravno umovanje` (recta ratiocinatio) odnosno metafizička spekulacija?
O Ruđeru Boškoviću : ...astronom, matematičar, fizičar...
Rođen je 18. maja 1711. godine u Dubrovniku kao sedmo od osmoro dece. Kao izuzetno nadaren učenik, u 15. godini odlazi na Kolegijum u Rim gde se ističe u matematici, fizici, astronomiji i filozofiji. Profesor matematike u Kolegijumu postaje u 29. godini. Godine 1758. u Beču završava svoje kapitalno delo - “Teorija filozofije prirode”, koje je objavljeno na latinskom jeziku. Nova izdanja izlaze u Veneciji, Parizu i Londonu na engleskom jeziku. Postaje član Kraljevskog naučnog društva 1760. godine. Njegov istraživački duh odveo ga je na brojna putovanja - Carigrad, Bugarska, Moldavija, Poljska, Češka i Austrija. Godine 1764. postaje profesor astronomije na Visokoj školi u Milanu, zatim rukovodi opservatorijom Brera u Milanu, a 1773 katedrom pomorske optike u Parizu. Umro je u Italiji, 13. februara 1787. godine u Milanu, gde je i sahranjen.