pregleda

THE UN-MARXIAN SOCIALIST A study of Prudhon


Cena:
3.490 din
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: AKS
BEX
City Express
Pošta
CC paket (Pošta)
DExpress
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Ostalo (pre slanja)
Pouzećem
Lično
Grad: Novi Sad,
Novi Sad
Prodavac

H.C.E (6406)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 10539

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: .
Jezik: Engleski
Autor: Strani

Henri de Lubac THE UN-MARXIAN SOCIALIST A study of Prudhon


jako lepo očuvano

The Un-Marxian Socialist A study of Proudhon by Henri De Lubac (1948)

Henri De Lubac
Published by Sheed and Ward, 1948


Pjer Žozef Prudon (fr. Pierre-Joseph Proudhon; [5] Bezanson, 15. januar 1809 — Pariz, 19. januar 1865) je bio francuski socijalista,[6][7][8][9] ekonomista i socijalni filozof koji se smatra jednim od prvih anarhističkih mislilaca (bio je prvi mislilac koji je sebe nazvao anarhistom).[10][11][12] Mnogi smatraju Prudona „ocem anarhizma“.[13] Prudon je postao član Francuskog parlamenta nakon Revolucije 1848. godine, nakon čega je sebe nazivao federalistom.[14] Prudon je slobodu kojoj je težio opisao kao „sintezu komunizma i svojine“.[15] Neki smatraju da je njegov mutualizam deo individualističkog anarhizma[16][17][18] dok ga drugi smatraju delom socijalnog anarhizma.[19][20][21]
Pjer Žozef Prudon

Pjer Žozef Prudon
Lični podaci
Datum rođenja
15. januar 1809.
Mesto rođenja
Bezanson, Francuska
Datum smrti
19. januar 1865. (56 god.)
Mesto smrti
Pariz, Francuska
Filozofski rad
Uticaji od
Aleksandar Hercen[1] Adam Smit[2]
Uticao na
Mihailo Dragomanov[3] Viktor Igo[4]
Biografija
Socijalna filozofija
uredi
Prudon smatra da društvo i odnose u njemu treba urediti prema ljudskoj prirodi. Vrhovni princip čovekove prirode jeste pravda i zato je ona ne samo osnova za vrednovanje sadašnjosti i budućnosti već i princip na kome se treba organizovati novi poredak. Na socijalnom planu, pravda je nešto više od “interesa i računa”, ona je snaga duše koja ostvaruje pravo; osnov ljudskog društva, društvene kohezije i zajedničkog života. Pravda ne proističe iz spolja nametnutog autoriteta, niti iz društva i odnosa u njemu. Bit čoveka i njegove društvenosti je u njemu samom. Drugo bitno svojstvo čoveka je rad, koji je takođe nepromenljiv i večan. Pravda i dostojanstvo su u nama samima. Spoznaja, poštovanje i odbrana dostojanstva u sebi samome i u drugome jeste pravda. Pravda se ostvaruje preko razuma. Temeljna pretpostavka pravde je sloboda i to takva da individua poštuje dostojanstvo drugih ljudi i da poštuje principe solidarnosti u društvenom životu.
Mutualizam
uredi
Prudonov mutualizam (uzajamnost) je poredak koji proizilazi iz individualne volje, rada i razuma. Jedini princip tog poretka je slobodni pojedinac, a on je pak slobodan samo ako spozna pravu prirodu i ako postupa u skladu sa njom. Ta sloboda je nespojiva sa bilo kakvim autoritetom, nasiljem, ugnjetavanjem i ne može da postoji tamo gde postoji nejednakost. Jednakost proizilazi iz pravde, iz urođenih osobina ljudi, iz identičnosti razuma i težnje za očuvanjem dostojanstva. Ona se ogleda u pravu pojedinca da raspolaže celokupnim proizvodom svoga rada, tj. suština jednakosti je u socijalnoj slobodi čoveka kao privatnog vlasnika, privatnog proizvođača tj. privatnog individuuma.
Uzajamno poštovanje interesa i dostojanstva - poštovanje za poštovanje, jemstvo za jemstvo, usluga za uslugu tj. mutualizam, jeste jednakost. Proudon kaže da sadašnji poredak nije poredak pravde, slobode i jednakosti već poredak opšteg i progresivnog zla. On smatra da Francuska revolucija nije uspela jer je ekonomska struktura društva ostala nedirnuta, politika je nadvladala ekonomiju, stvrajući protivrečnosti između rada i autoriteta, slobode i poretka tj. političke ekonomije i politike. Smisao politike nije u domenu politike (promena vlasti), već u domenu socijalne ekonomije. Politička konstitucija počiva na autoritetu, suverenitetu i nasilju nad pojedincima. Tražiti njenu bit je besmisleno jer je autoritet, kao i božanstvo, stvar vere, a ne spoznaje.
Kritika države
uredi
Prema Prudonu, politički princip, Država, izgrađen je na sledećim dogmama: prvobitna pokvarenost ljudske prirode, bitna nejednakost života, večni karakter suprotnosti i ratova i fatalnost bede. Iz ovih dogmi nužno slede: neophodnost Države tj. pokornost, rezignacija i vera. Odatle proizilazi podela naroda na kaste i klase, koje su jedna drugoj podređene, svrstane i poređane u piramidu na čijem se vrhu nalazi vlast; administrativna centralizacija; pravosudna hijerarhija, policija i verski rituali. Taj sistem vlade-države-političke konstitucije ima za cilj: prosvećivanje i opravdanje pokornosti građana Državi; pokornost siromašnog čoveka bogatom; radnika parazitu; laika svešteniku, itd. Prudon tvrdi da je Država organizam za održavanje nejednakosti, potčinjavanje i ugnjetavanje ljudi. Ona je zato prepreka za stvaranje pravednog poretka. Nije dovoljno samo reći to da je Država zlo već i to da zlo treba ukloniti i treba dati odgovor na pitanje kako to učiniti. Proudon smatra da su izbori obična lakrdija, direktno zakonodavstvo i direktna uprava su iluzije u postojećem sistemu. Ako se stari poredak zasniva na autoritetu i veri tj. utemeljen je po božanskom pravu, novi je zasnovan po ljudskom pravu tj. na spontanoj delatnosti industrije saglasno sa društvenim i individualnim razumom.
Vizija novog društva
uredi
Proudon je zamišljao društvo u kom bi ljudska etička priroda i smisao za moralnu odgovornost bili tako razvijeni da bi vlast, koja bi regulisala i štitila društvo, bila nepotrebna. Proudon je odbijao korišćenje sile u nametanju bilo kog sistema ljudima. U idealnom stanju društva, što je on nazivao anarhijom, ljudi bi se ponašali na odgovoran i etički način, po svojoj slobodnoj volji.
U Prudonovom socijalnom učenju politički poredak je poredak zakona a ekonomski je poredak ugovora. Poredak ugovora bi trebalo da zameni poredak zakona na sledeći način: umesto vlada – industrijska organizacija, umesto zakona - ugovori, umesto političke vlasti - ekonomske snage, umesto starih klasa građana - kategorije i funkcije poljoprivrede, industrije, trgovine, itd, umesto javne snage - kolektivna snaga, umesto vojske - industrijska udruženja, umesto policije - istovetnost interesa, umesto političke - ekonomska centralizacija. To je poredak bez funkcionera, intelektualna centralizacija ekonomskih snaga. Novi poredak bi trebalo da bude zasnovan na organskoj vezi slobodnih i suverenih individualnih volja koji se ostvaruje preko harmonije njihovih interesa, a ne preko nasilne centralizovanosti koju sprovodi Država. Time se ukidaju klase a sporovi između slobodnih pojedinaca se rešavaju sporazumno a ne bunama, revolucijama i nasiljem.
Dela
uredi
1840 Qu`est ce que la propriété? (Šta je svojina?)
1846 Système des contradictions économiques ou Philosophie de la misère (Filozofija bede)
1861 La Guerre et la Paix (Rat i mir)
1863 Du principe Fédératif (Principi federalizma)
1866 Théorie de la propriété (Teorija svojine)


anarhizam anri de lubak

Skuplje knjige možete platiti na rate.

International shipping
Paypal only
(Države Balkana: Uplata može i preko pošte ili Western Union-a)

1 euro = 117.5 din

For international buyers please see instructions below:
To buy an item: Click on the red button KUPI ODMAH
Količina: 1 / Isporuka: Pošta / Plaćanje: Tekući račun
To confirm the purchase click on the orange button: Potvrdi kupovinu (After that we will send our paypal details)
To message us for more information: Click on the blue button POŠALJI PORUKU
To see overview of all our items: Click on Svi predmeti člana

Ako je aktivirana opcija besplatna dostava, ona se odnosi samo na slanje kao preporučena tiskovina ili cc paket na teritoriji Srbije.

Poštarina za knjige je u proseku 133-200 dinara, u slučaju da izaberete opciju plaćanje pre slanja i slanje preko pošte. Postexpress i kurirske službe su skuplje ali imaju opciju plaćanja pouzećem. Ako nije stavljena opcija da je moguće slanje i nekom drugom kurirskom službom pored postexpressa, slobodno kupite knjigu pa nam u poruci napišite koja kurirska služba vam odgovara.

Ukoliko još uvek nemate bar 10 pozitivnih ocena, zbog nekoliko neprijatnih iskustava, molili bi vas da nam uplatite cenu kupljenog predmeta unapred.

Novi Sad lično preuzimanje (pored Kulturne stanice Eđšeg) ili svaki dan ili jednom nedeljno zavisno od lokacije prodatog predmeta (jedan deo predmeta je u Novom Sadu, drugi u kući van grada).

Našu kompletnu ponudu možete videti preko linka
https://www.kupindo.com/Clan/H.C.E/SpisakPredmeta
Ukoliko tražite još neki naslov koji ne možete da nađete pošaljite nam poruku možda ga imamo u magacinu.
Pogledajte i našu ponudu na limundu https://www.limundo.com/Clan/H.C.E/SpisakAukcija
Slobodno pitajte šta vas zanima preko poruka. Preuzimanje moguce u Novom Sadu i Sremskoj Mitrovici uz prethodni dogovor. (Većina knjiga je u Sremskoj Mitrovici, manji broj u Novom Sadu, tako da se najavite nekoliko dana ranije u slucaju ličnog preuzimanja, da bi knjige bile donete, a ako Vam hitno treba neka knjiga za danas ili sutra, obavezno proverite prvo preko poruke da li je u magacinu da ne bi doslo do neprijatnosti). U krajnjem slučaju mogu biti poslate i poštom u Novi Sad i stižu za jedan dan.

U Novom Sadu lično preuzimanje na Grbavici na našoj adresi ili u okolini po dogovoru. Dostava na kućnu adresu u Novom Sadu putem kurira 350 dinara.
Slanje nakon uplate na račun u Erste banci (ukoliko ne želite da plaćate po preuzimanju). Poštarina za jednu knjigu, zavisno od njene težine (do 2 kg), može biti od 170-264 din. Slanje vise knjiga u paketu težem od 2 kg 340-450 din. Za cene postexpressa ili drugih službi se možete informisati na njihovim sajtovima.
http://www.postexpress.rs/struktura/lat/cenovnik/cenovnik-unutrasnji-saobracaj.asp

INOSTRANSTVO: Šaljem po dogovoru, ili po vašim prijateljima/rodbini ili poštom. U Beč idem jednom godišnje pa ako se podudare termini knjige mogu doneti lično. Skuplje pakete mogu poslati i po nekom autobusu, molim vas ne tražite mi da šaljem autobusima knjige manje vrednosti jer mi odlazak na autobusku stanicu i čekanje prevoza pravi veći problem nego što bi koštala poštarina za slanje kao mali paket preko pošte.

Ukoliko kupujete više od jedne knjige javite se porukom možda Vam mogu dati određeni popust na neke naslove.

Sve knjige su detaljno uslikane, ako Vas još nešto interesuje slobodno pitajte porukom. Reklamacije primamo samo ukoliko nam prvo pošaljete knjigu nazad da vidim u čemu je problem pa nakon toga vraćamo novac. Jednom smo prevareni od strane člana koji nam je vratio potpuno drugu knjigu od one koju smo mu mi poslali, tako da više ne vraćamo novac pre nego što vidimo da li se radi o našoj knjizi.
Ukoliko Vam neka pošiljka ne stigne za dva ili tri dana, odmah nas kontaktirajte za broj pošiljke kako bi videli u čemu je problem. Ne čekajte da prođe više vremena, pogotovo ako ste iz inostranstva, jer nakon određenog vremena pošiljke se vraćaju pošiljaocu, tako da bi morali da platimo troškove povratka i ponovnog slanja. Potvrde o slanju čuvamo do 10 dana. U 99% slučajeva sve prolazi glatko, ali nikad se ne zna.

Ukoliko uvažimo vašu reklamaciju ne snosimo troškove poštarine, osim kada je očigledno naša greška u pitanju.

Predmet: 81606573
Henri de Lubac THE UN-MARXIAN SOCIALIST A study of Prudhon


jako lepo očuvano

The Un-Marxian Socialist A study of Proudhon by Henri De Lubac (1948)

Henri De Lubac
Published by Sheed and Ward, 1948


Pjer Žozef Prudon (fr. Pierre-Joseph Proudhon; [5] Bezanson, 15. januar 1809 — Pariz, 19. januar 1865) je bio francuski socijalista,[6][7][8][9] ekonomista i socijalni filozof koji se smatra jednim od prvih anarhističkih mislilaca (bio je prvi mislilac koji je sebe nazvao anarhistom).[10][11][12] Mnogi smatraju Prudona „ocem anarhizma“.[13] Prudon je postao član Francuskog parlamenta nakon Revolucije 1848. godine, nakon čega je sebe nazivao federalistom.[14] Prudon je slobodu kojoj je težio opisao kao „sintezu komunizma i svojine“.[15] Neki smatraju da je njegov mutualizam deo individualističkog anarhizma[16][17][18] dok ga drugi smatraju delom socijalnog anarhizma.[19][20][21]
Pjer Žozef Prudon

Pjer Žozef Prudon
Lični podaci
Datum rođenja
15. januar 1809.
Mesto rođenja
Bezanson, Francuska
Datum smrti
19. januar 1865. (56 god.)
Mesto smrti
Pariz, Francuska
Filozofski rad
Uticaji od
Aleksandar Hercen[1] Adam Smit[2]
Uticao na
Mihailo Dragomanov[3] Viktor Igo[4]
Biografija
Socijalna filozofija
uredi
Prudon smatra da društvo i odnose u njemu treba urediti prema ljudskoj prirodi. Vrhovni princip čovekove prirode jeste pravda i zato je ona ne samo osnova za vrednovanje sadašnjosti i budućnosti već i princip na kome se treba organizovati novi poredak. Na socijalnom planu, pravda je nešto više od “interesa i računa”, ona je snaga duše koja ostvaruje pravo; osnov ljudskog društva, društvene kohezije i zajedničkog života. Pravda ne proističe iz spolja nametnutog autoriteta, niti iz društva i odnosa u njemu. Bit čoveka i njegove društvenosti je u njemu samom. Drugo bitno svojstvo čoveka je rad, koji je takođe nepromenljiv i večan. Pravda i dostojanstvo su u nama samima. Spoznaja, poštovanje i odbrana dostojanstva u sebi samome i u drugome jeste pravda. Pravda se ostvaruje preko razuma. Temeljna pretpostavka pravde je sloboda i to takva da individua poštuje dostojanstvo drugih ljudi i da poštuje principe solidarnosti u društvenom životu.
Mutualizam
uredi
Prudonov mutualizam (uzajamnost) je poredak koji proizilazi iz individualne volje, rada i razuma. Jedini princip tog poretka je slobodni pojedinac, a on je pak slobodan samo ako spozna pravu prirodu i ako postupa u skladu sa njom. Ta sloboda je nespojiva sa bilo kakvim autoritetom, nasiljem, ugnjetavanjem i ne može da postoji tamo gde postoji nejednakost. Jednakost proizilazi iz pravde, iz urođenih osobina ljudi, iz identičnosti razuma i težnje za očuvanjem dostojanstva. Ona se ogleda u pravu pojedinca da raspolaže celokupnim proizvodom svoga rada, tj. suština jednakosti je u socijalnoj slobodi čoveka kao privatnog vlasnika, privatnog proizvođača tj. privatnog individuuma.
Uzajamno poštovanje interesa i dostojanstva - poštovanje za poštovanje, jemstvo za jemstvo, usluga za uslugu tj. mutualizam, jeste jednakost. Proudon kaže da sadašnji poredak nije poredak pravde, slobode i jednakosti već poredak opšteg i progresivnog zla. On smatra da Francuska revolucija nije uspela jer je ekonomska struktura društva ostala nedirnuta, politika je nadvladala ekonomiju, stvrajući protivrečnosti između rada i autoriteta, slobode i poretka tj. političke ekonomije i politike. Smisao politike nije u domenu politike (promena vlasti), već u domenu socijalne ekonomije. Politička konstitucija počiva na autoritetu, suverenitetu i nasilju nad pojedincima. Tražiti njenu bit je besmisleno jer je autoritet, kao i božanstvo, stvar vere, a ne spoznaje.
Kritika države
uredi
Prema Prudonu, politički princip, Država, izgrađen je na sledećim dogmama: prvobitna pokvarenost ljudske prirode, bitna nejednakost života, večni karakter suprotnosti i ratova i fatalnost bede. Iz ovih dogmi nužno slede: neophodnost Države tj. pokornost, rezignacija i vera. Odatle proizilazi podela naroda na kaste i klase, koje su jedna drugoj podređene, svrstane i poređane u piramidu na čijem se vrhu nalazi vlast; administrativna centralizacija; pravosudna hijerarhija, policija i verski rituali. Taj sistem vlade-države-političke konstitucije ima za cilj: prosvećivanje i opravdanje pokornosti građana Državi; pokornost siromašnog čoveka bogatom; radnika parazitu; laika svešteniku, itd. Prudon tvrdi da je Država organizam za održavanje nejednakosti, potčinjavanje i ugnjetavanje ljudi. Ona je zato prepreka za stvaranje pravednog poretka. Nije dovoljno samo reći to da je Država zlo već i to da zlo treba ukloniti i treba dati odgovor na pitanje kako to učiniti. Proudon smatra da su izbori obična lakrdija, direktno zakonodavstvo i direktna uprava su iluzije u postojećem sistemu. Ako se stari poredak zasniva na autoritetu i veri tj. utemeljen je po božanskom pravu, novi je zasnovan po ljudskom pravu tj. na spontanoj delatnosti industrije saglasno sa društvenim i individualnim razumom.
Vizija novog društva
uredi
Proudon je zamišljao društvo u kom bi ljudska etička priroda i smisao za moralnu odgovornost bili tako razvijeni da bi vlast, koja bi regulisala i štitila društvo, bila nepotrebna. Proudon je odbijao korišćenje sile u nametanju bilo kog sistema ljudima. U idealnom stanju društva, što je on nazivao anarhijom, ljudi bi se ponašali na odgovoran i etički način, po svojoj slobodnoj volji.
U Prudonovom socijalnom učenju politički poredak je poredak zakona a ekonomski je poredak ugovora. Poredak ugovora bi trebalo da zameni poredak zakona na sledeći način: umesto vlada – industrijska organizacija, umesto zakona - ugovori, umesto političke vlasti - ekonomske snage, umesto starih klasa građana - kategorije i funkcije poljoprivrede, industrije, trgovine, itd, umesto javne snage - kolektivna snaga, umesto vojske - industrijska udruženja, umesto policije - istovetnost interesa, umesto političke - ekonomska centralizacija. To je poredak bez funkcionera, intelektualna centralizacija ekonomskih snaga. Novi poredak bi trebalo da bude zasnovan na organskoj vezi slobodnih i suverenih individualnih volja koji se ostvaruje preko harmonije njihovih interesa, a ne preko nasilne centralizovanosti koju sprovodi Država. Time se ukidaju klase a sporovi između slobodnih pojedinaca se rešavaju sporazumno a ne bunama, revolucijama i nasiljem.
Dela
uredi
1840 Qu`est ce que la propriété? (Šta je svojina?)
1846 Système des contradictions économiques ou Philosophie de la misère (Filozofija bede)
1861 La Guerre et la Paix (Rat i mir)
1863 Du principe Fédératif (Principi federalizma)
1866 Théorie de la propriété (Teorija svojine)


anarhizam anri de lubak
81606573 THE UN-MARXIAN SOCIALIST A study of Prudhon

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.