Cena: |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1970
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Autor - osoba Gandhi, Mahatma, 1869-1948 = Gandi, Mahatma, 1869-1948
Naslov Borba nenasiljem : izbor tekstova / Mahatma Gandi ; [izbor tekstova Pavle Jevremović ; prevod sa engleskog Zora Minderović]
Vrsta građe knjiga
Jezik srpski
Godina 1970
Izdavanje i proizvodnja Beograd : Komunist, 1970 (Beograd : Prosveta)
Fizički opis XXIX, 287 str. : ilustr. ; 21 cm
Drugi autori - osoba Jevremović, Pavle, pravnik (priređivač, sakupljač)
Jevremović, Pavle, pravnik (priređivač, sakupljač)
Minderović, Zora, 1921-1975 (prevodilac)
Minderović, Zora, 1921-1975 (prevodilac)
Uvalić, Radivoje, 1912-1971 (autor dodatnog teksta)
Uvalić, Radivoje, 1912-1971 (autor dodatnog teksta)
Zbirka ǂBiblioteka ǂ“Istorija i politika“
Napomene Str. III-XXIX: Život i delo Mahatme Gandija / Radivoj Uvalić
Nepoznate reči iz teksta: str. 273-278
Bibliografija: str. 279-281.
Predmetne odrednice Gandi, Mahatma, 1869-1948
Političke doktrine -- Indija -- 1919-1948
Puno ime: Mohandas Karamchand Gandhi
Rođenje: 2. oktobar 1869, Porbandar, Indija
Smrt: 30. januar 1948, New Delhi, Indija
Rani život i obrazovanje
Gandi je rođen u hinduističkoj porodici u Porbandaru, na zapadu Indije. Njegov otac bio je visoki zvaničnik, a porodica je pripadala kastinskoj grupi vaisja (trgovci). Kao mladić, Gandi je bio stidljiv i povučen. Sa 19 godina odlazi u London da studira pravo na University College London. Tamo se upoznaje s raznim filozofskim i religijskim učenjima, uključujući hinduizam, budizam, hrišćanstvo i, posebno, uticaj Tolstojevih dela i ideje o nenasilju.
Delo u Južnoj Africi (1893–1915)
Gandi se seli u Južnu Afriku 1893. godine, gde ostaje više od dve decenije. Tamo se suočava s institucionalnim rasizmom i diskriminacijom indijskog stanovništva. U Južnoj Africi razvija temelj svoje političke i filozofske borbe – satyagraha, što u prevodu znači „snaga istine“ ili „postojanost u istini“. To postaje osnova njegove strategije nenasilnog otpora.
Povratak u Indiju i borba za nezavisnost (1915–1947)
Po povratku u Indiju, Gandi se brzo uključuje u pokret za nezavisnost. Njegova politička filozofija bila je zasnovana na nekoliko ključnih principa:
1. Ahimsa (nenasilje)
Ahimsa, ili nenasilje, bio je temelj Gandijeve filozofije. On nije video nenasilje kao pasivnost, već kao aktivnu silu. Verovao je da se nepravda može poraziti jedino moralnom superiornošću i odbijanjem da se nanese nasilje bilo kome, uključujući i tlačitelje.
„Nenasilje je najviši ideal. To je vrhunac hrabrosti.“
2. Satyagraha (postojanost u istini)
Gandi je smatrao da je istina božanska i da se nepravda može poraziti istrajnošću u istini. To je uključivalo nenasilnu neposlušnost — odbijanje saradnje s nepravednim zakonima.
Primene:
Salt March (1930) – 400 km dugi marš do mora u znak protesta protiv britanskog monopola na so.
Civilna neposlušnost – masovno odbijanje britanskih zakona, poreza i institucija.
3. Swadeshi i samodovoljnost
Gandi je promovisao upotrebu lokalno proizvedenih dobara i bojkotovao britansku robu. Pozivao je Indijce da sami predu tekstil (poznata slika Gandija za čarkom) kao simbol borbe protiv ekonomske zavisnosti od kolonijalista.
4. Religijska tolerancija i međukonfesionalni dijalog
Gandi je smatrao da su sve religije istinski putevi do Boga. Iako je bio duboko ukorenjen u hinduizmu, žestoko je osuđivao kastinski sistem i promovisao ravnopravnost svih ljudi.
Ubistvo i nasleđe
Gandija je 30. januara 1948. godine ubio hinduistički ekstremista Nathuram Godse, koji ga je optužio za izdaju hinduističkih interesa i prevelike ustupke muslimanima tokom podele Indije i Pakistana.
Njegovo delo ostavilo je ogroman trag na svetsku političku misao. Njegova filozofija nenasilja inspirisala je mnoge pokrete:
Martina Lutera Kinga u SAD
Nelsona Mandelu u Južnoj Africi
Dalaj Lamu i druge aktiviste širom sveta
Mahatma Gandi ostaje simbol moralnog autoriteta i političkog aktivizma zasnovanog na nenasilju. Njegova borba nije bila samo politička, već duboko duhovna. Verovao je da se promena društva mora temeljiti na ličnoj etici, unutrašnjem preobražaju i čvrstoj veri u istinu i nenasilje.
MG P37 (N)