Cena: |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
Grad: |
Beograd-Zvezdara, Beograd-Zvezdara |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1977
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Georg Lukacs - Povijest i klasna svijest
Naprijed, Zagreb, 1977
tvrdi povez
stanje: dobro, pečat na predlistu, beleške.
STUDIJA O MARKSISTIČKOJ DIJALEKTICI
Ako je objektivno dan moment prijelaza u `carstvo slobode`, onda se to ispoljava upravo u tome što slijepe snage u zbiljskom smislu slijepo tjeraju prema ponoru, sa stalno rastućom, prividno neodoljivom snagom, i samo svjesna volja proletarijata može očuvati čovječanstvo od katastrofe. Drugačije rečeno: ako je zavladala privredna kriza kapitalizma, onda sudbina revolucije (a s njom i sudbina čovječanstva) ovisi o ideološkoj zrelosti proletarijata, o njegovoj klasnoj svijesti.
Time je određena jedinstvena funkcija koju ima klasna svijest za proletarijat u suprotnosti spram njezine funkcije za druge klase. Upravo zato što se proletarijat kao klasa ne može osloboditi a da ne ukine klasno društvo uopće, mora se njegova svijest, poslednja klasna svijest u povjesti čovečanstva, s jedne strane podudarati s otkrivanjem biti društva, a s druge strane mora postajati sve unutrašnjije jedinstvo teorije i prakse. Za proletarijat nije njegova `ideologija` nikakva zastava pod kojom se on bori, nikakav prekrivač pravih ciljeva, nego samo postavljanje cilja i samo oružje. Svaka neprincipijelna ili besprincipijelna taktika proletarijata srozava historijski materijalizam na puku `ideologiju` i nameće proletarijatu građansku (ili malograđansku) metodu borbe; lišava ga njegovih najboljih snaga, budući da njegovoj klasnoj svijesti dodeljuje samo ulogu jednog pratioca ili kočničara (dakle, za proletarijat samo kočničara) građanske svijesti, umjesto uloge pokretačke funkcije proleterske svijesti.
György Lukács (također Georg Lukács, [rođen] György Bernát Löwinger; 13. travnja 1885. - 4. lipnja 1971.) bio je mađarski marksistički filozof, estetičar, povjesničar književnosti i kritičar. Bio je jedan od osnivača zapadnog marksizma, interpretativna tradicija koja je odstupala od marksističke ideološke ortodoksije Sovjetskog Saveza. Razvio je teoriju otuđenja, depersonalizacije i pridonio marksističkoj teoriji s razvojem Karl Marxove teorije klasne svijesti. Bio je i filozof lenjinizma. Ideološki je razvio i organizirao Lenjinove pragmatične revolucionarne prakse u formalnu filozofiju avangardne partijske revolucije.
Đerđ Lukač