ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1956
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

Odlično očuvano!

Autor - osoba Bošnjak, Branko
Naslov Grčka filozofija : od prvih početaka do Aristotela i odabrani tekstovi filozofa / Branko Bošnjak ; [odabrane tekstove filozofa preveli Tomo Maretić ... et al.]
Vrsta građe knjiga
Jezik hrvatski
Godina 1956
Izdavanje i proizvodnja Zagreb : Matica hrvatska, 1956
Fizički opis 242 str. ; 20 cm
Drugi autori - osoba Maretić, Tomislav (prevodilac)
Zbirka Filozofska hrestomatija / Matica hrvatska ; 1
(Karton.)
Predmetne odrednice Grčka filozofija – Istorija








SADRŽAJ
UVOD
I. PRETFILOZOFSKO MIŠLJENJE – MITOLOGIJA, KOZMOGONIJE I TEOGONIJE
1. HOMER 15
Grčko društvo u Homerovom epu 16
Grčka vjera 18
Misli o zagrobnom životu 20
2. HESIOD 21
3. ORFlCKE TEOGONIJE I KOZMOGONIJE 23
Duša i tijelo 24
Historijsko-društvena uvjetovanost orfičkog učenja 24
Teogonije i kozmogonije 26
4. KRATAK OSVRT NA MITOLOŠKI NAČIN MIŠLJENJA 27
II. KOZMOLOŠKI PERIOD U FILOZOFIJI
1. PROBLEM BITKA – MILETSKA FILOZOFSKA ŠKOLA 29
Društveni događaji VIII, VII i VI vijeka prije naše ere 29
O bitku – Filozofija miletske škole 32
2. PROBLEM KVANTITETA – PITAGORA I NJEGOVA ŠKOLA 35
Princip filozofije Pitagorine škole 36
Religiozno-mistična strana pitagorovaca 38
3. OBJEKTIVNA DIJALEKTIKA – HERAKLIT IZ EFESA 40
Princip Heraklitove dijalektike 41
Logos 43
Politika i društvo 45
4. PROBLEM JEDNOGA – ELEJSKA ŠKOLA 47
Premještaj filozofskih centara iz jonskih gradova Male Azije – Historijski uzroci 47
Postavljanje problema bitka – Ksenofan 48
Parmenid 50
Zenon 52
5. MLAĐI FILOZOFI PRIRODE – KVALITATIVNI „ATOMIZAM“ 55
I Empedoklo 55
Društveno-političke okolnosti uzdizanja Atene 59
Anaksagora 60
6. PRVI MATERIJALISTIČKI FILOZOFSKI SISTEM – LEUKIP I DEMOKRIT 64
Demokrit 64
Atomizam 65
Etika 69
III. ANTROPOLOŠKI PERIOD U FILOZOFIJI – SOFISTI I SOKRAT
1. ATENA – CENTAR POLITIČKOG I FILOZOFSKOG ŽIVOTA 71
2. SOFISTI – NOVI FILOZOFI U ATENI 75
Protagora 76
Gorgija 80
Ostali sofisti 82
3. SOKRAT 83
Sokratova filozofija i pokušaj reforme atenskog društva 85
Sokratov svršetak 88
4. SOKRATOVE ŠKOLE 89
IV. SISTEM IDEALIZMA – PLATON
1. DRUŠTVENO-POLITIČKE PRILIKE I PLATONOV ŽIVOT 93
2. PLATONOV PROBLEM 95
3. RAZVOJ PLATONOVE FILOZOFIJE 98
4. DRŽAVA I POKUŠAJ REALIZIRANJA FILOZOFIJE 106
5. REZULTAT PLATONOVE FILOZOFIJE
V. VRHUNAC ANTIČKE FILOZOFIJE – ARISTOTEL
1. ARISTOTEL I DOGAĐAJI IV. VIJEKA PRIJE NAŠE ERE 114
2. PODJELA FILOZOFSKOG SISTEMA I ARISTOTELOVI SPISI 115
3. PRIKAZ POJEDINIH DIJELOVA ARISTOTELOVA UČENJA 119
Logika (opći problemi) 119
Metafizika ili prva filozofija 124
Proučavanje prirode, psihologija i spoznaja 129
O prirodi 129
Psihologija i spoznaja 131
Etika, politika i poetika
Etika
Politika
Poetika
ODABRANI TEKSTOVI FILOZOFA
1. HOMER: ILIJADA 143
ODISEJA
2. HESIOD: IZ „DJELA I DANA“ 149
3. TALES 157
4. PITAGORA 159
5. ALKMEON I62
6. FILOLAJ 165
7. HERAKLIT I68
8. PARMENID 175
9. EMPEDOKLO 168
10. ANAKSAGORA 186
11. ATOMISTI 191
12. PROTAGORA 198
13. PRODIK 201
14. TRASIMAH 204
15. ANTIFONT 206
16. PLATON: SEDMO PISMO 210
17. ARISTOTEL: O DUŠI 227
KRITIKA PLATONOVIH IDEJA 236
TERMINI IZ „METAFIZIKE“ 238
ODABRANE TEKSTOVE FILOZOFA PREVELI
Tomo Maretić, Albert Bazala, Vladimir Vratović, Milan Stahuljak, Niko Majnarić, Milivoj Sironić, Veljko Gortan i Branimir Gabričević.

Branko Bošnjak (Stojčinovac kod Osijeka, Kraljevina SHS, 14. januar 1923 – Zagreb Hrvatska 18. juni 1996), Jugoslavenski (hrvatski) marksistički filozof, univerzitetski profesor i akademik, pripadnik praxisove škole mišljenja i jedan od osnivača časopisa Praxis.
Biografija
Branko Bošnjak studirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, jugoslavistiku i grčki. Na istom fakultetu je doktorirao 1956 sa temom Povijest filozofije kao nauke. Habilitirao je na istom fakultetu 1960 sa radom Logos i dijalektika. (Studija o Heraklitu). Od 1963 je docent , te kasnije i redovni profesor. Bošnjakov glavni filozofski interes bila je antička grčka filozofija i odnos marksizma i religije. Jedan od prvih njegovih filozofskih eseja nosi naslov „Socijalizam i religija“, objavljen je u Praxisu broj 2 (1964). Taj tekst bio je pisan u maniri borbenog ateizma, u njemu je Marxovu kritiku religije Bošnjak pokušao interpretirati u skladu s lenjinističkim antiteizmom. No na kraju eseja – nasuprot ranije iznijetoj tezi o nužnosti ukidanja religije – Bošnjak je tolerantno zaključio „ne treba religiju silom sprečavati“, već da „mora postojati stalan dijalog s takvim shvaćanjem“. Upravo taj rad najbolje ocrtava Bošnjaka – on je iznad svega bio humanist, uvijek spreman na dijalog i kritičko razmišljanje.
Branko Bošnjak bio je dugogodišnji šef Katedre za historiju filozofije, pročelnik Odsjeka za filozofiju, predsjednik Savjeta i dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te u dva navrata predsjednik Filozofskog društva Hrvatske (1964–1965. i 1978–1979). i član Jugoslavenske Akademije znanosti i umjetnosti. Predavao je na brojnim svjetskim Univerzitetima i međunarodnim filozofskim skupovima. Uredio je brojne filozofske biblioteke i časopise, i napisao desetak filozofskih djela.
Najznačajnija djela
Povijest filozofije kao nauka, Naprijed, Zagreb (1958)
Logos i dijalektika (1961)
Filozofija i kršćanstvo, Biblioteka Religija i društvo, Zagreb (1966)
Grčka filozofska kritika Biblije (1971)
Sistematika filozofije, Naprijed, Zagreb (1977)
Filozofija – Uvod u filozofsko mišljenje i rječnik, Naprijed, Zagreb (1977)
Grčka filozofija, Filozofska hrestomatija NZMH (1978)
Smisao filozofske egzistencije (1981)
Filozofija i povijest, Školska knjiga, Zagreb (1983)
Povijest filozofije u tri toma, Prometej, Zagreb (1993)

MG P27 (MBG)