ISBN: Ostalo
Godina izdanja: .
Autor: Domaći
Jezik: Engleski

lepo očuvano

retko u ponudi

Boscovich
Roger Joseph

Published by The MIT Press, 1966


Ruđer Bošković (Dubrovnik, 18. maj 1711 — Milano, 13. februar 1787)[1] bio je dubrovački polihistor. On je bio univerzalan stvaralac: filozof, matematičar, astronom, fizičar, inženjer, pedagog, geolog, arhitekta, arheolog, konstruktor, optičar, diplomata, putopisac, profesor, najbolji pesnik na latinskom jeziku osamnaestog veka i prevodilac-poliglota.[2][3]
Ruđer Bošković

Vlaho Bukovac: Ruđer Bošković (ulje na platnu posle 1919) Narodni muzej Srbije, dar Mihajla Pupina
Lični podaci
Datum rođenja
18. maj 1711.
Mesto rođenja
Dubrovnik, Dubrovačka republika
Datum smrti
13. februar 1787. (75 god.)
Mesto smrti
Milano, Kneževina Milano, Sveto rimsko carstvo
Obrazovanje
Kolegijum Romanum, Rim (Collegium Romanum)
Naučni rad
Polje
fizika, astronomija, optika, poezija, diplomatija, arhitektura
Institucija
Kolegijum Romanum, Rim; Opservatorija u Breri, Milano
Poznat po
Teorija međumolekulskih sila (Teorija prirodne filosofije)
40 naučnih dela u 40-godišnjoj karijeri
Njegovo etničko poreklo i naučno nasleđe, imajući u vidu istorijsko razdoblje u kome je živeo i danas je predmet brojnih polemika. Pored srpskog[4][5][6][7][8][9][10][11][12][13][14][15] različiti izvori navode i moguće hrvatsko poreklo, izvori takođe nisu jedinstveni ni po pitanju izvorne verske pripadnosti njegove porodice.[16][17]
Jedan je od najznačajnijih naučnika svoga vremena. Uvršten je među 100 najznamenitijih Srba.[18] Bio je osnivač Milanske opservatorije i direktor Optičkog instituta Francuske mornarice, unapredio je prva četiri fundamenta metafizike i otvorio peti.[19]
Biografija
Karijera
Naučni rad

Portret Ruđera Boškovića nepoznatog autora, 1765.
Bošković je kao ugledni matematičar, profesor i naučnik pozivan je da rešava neke probleme svog vremena. Tako je 1742. godine uvršten u tročlanu komisiju koja je utvrđivala uzroke pukotine na velikoj kupoli vatikanske crkve Sv. Petra. Traženo je drugom prilikom njegovo stručno mišljenje u vezi kanalisanja reke Tibar.[28] Papa ga opet angažuje 1750. godine, sada da izmeri dužinu meridijanskog stepena u papinoj državi. Godine 1756. ga je angažovao austrijski car Franc I da presudi u sporu oko reka i plovidbe između grada Luke i Toskane. U Beču je u to vreme za caricu Mariju Tereziju, pomagao oko popravki na zgradi Dvorske biblioteke.
Od 1736. godine, redovno objavljuje godišnje po nekoliko stručnih rasprava. Spada u red tada najplodnijih naučnika, kada je reč o pisanju. Objavio je 70 radova, od kojih najviše su to oni iz matematike (19), astronomije (15) i fizike (28), a ostalo su dela poetska, astronomska ili putopisna.[29] U zrelom dobu on je nadaleko poznat i priznat; javlja se kao član više Akademija – londonske, pariske, rimske.
Napisao je delo Putopis od Carigrada do Poljske, koja se odnosi na jedno njegovo naučno putovanje. On se 1762. godine kao član engleskog naučnog Kraljevskog društva uputio tom trasom, da bi na terenu posmatrao `prolaz Venere ispred sunčevog diska`.[30] Krenuo je za Petrograd, ali zbog slabog zdravlja nije stigao dalje od Poljske. Putopis je prvi put objavljen na italijanskom jeziku 1784. godine.
Ruđer Bošković je, između ostalog, tvorac i jedinstvenog zakona sile, pretpostavljajući da postoji ne samo privlačenje (Njutnov zakon) nego i odbijanje u naizmeničnom menjanju na malim rastojanjima među telima. Smatrao je da je elementarna čestica bez dimenzija izvor sile, a vreme i prostor je, nasuprot Njutnu smatrao relativnim, pa se s pravom može nazvati pretečom Alberta Ajnštajna. Pronašao je dva geometrijska metoda za određivanje elemenata Sunčeve rotacije na osnovu posmatranja položaja tri tijela, zatim je izračunao dimenzije i spljoštenost Zemlje. Otkrio je geometrijski model izračunavanja putanja kometa.
U geologiji je značajan jer je pisao o kompenzaciji masa unutar gora i tako postavio temelje kasnijem razvoju teorije izostazije. Regionalne poremećaje sile teže tumačio je razlikom u gustini gornjih i donjih delova Zemljine kore.
U domenu klasične fizike, formulisao je jedinstveni zakon svih sila. Pretpostavio je postojanje, ne samo privlačnih, nego i odbojnih sila. Svojim idejama o relativnosti prostora i vremena je bio preteča Ajnštajnove teorije relativnosti.
Objavio je veliki broj radova iz sferne trigonometrije i statističkih metoda u fizici: Theoria philosophiae naturalis redakta ad unicam legem virium in natura existentium, Opera partinentia ad opticam et astronomia, Elementorum universae matheseos, O morskoj plimi, Teorija konusnih preseka, Elementi matematike itd.
Nasleđe

Ulica u Milanu koja nosi ime po Boškoviću
Srpski studenti u Parizu osnovali su 1917. godine Književno društvo „Ruđer Bošković”.[31]
Bošković je uticao na Ničea, koji je pisao o njemu u S one strane dobra i zla.[32]
Mihajlo Pupin je naručio njegov portret od slikar Vlahe Bukovca i zapisao - Ne može srpski narod ostati bez lika jednog od svojih najvećih sinova.[15]
Odabrana djela
Bošković je objavio osam naučnih radova prije nego što je postao svešteno lice 1744, kao i 14 nakon toga. Naredna lista predstavlja djelimičan dio njegovih radova.[33]
De maculis solaribus (1736) (On Sunspots)
De maculis solaribus exercitatio astronomica (1736) (An astronomical exercise on sunspots)
De Mercurii novissimo infra Solem transitu (1737) (On the most recent transit of Mercury across the Sun)
Trigonometriae sphaericae constructio (1737) (The construction of trigonometric spheres)
De aurora boreali (1738) (On the Aurora Borealis)
De novo telescopii usu ad objecta coelestia determinanda (1739) (On the new use of the telescope for determining celestial objects)
De veterum argumentis pro telluris sphaericitate (1739) (On the arguments of the ancients for the sphericity of the earth)
Dissertatio de telluris figura (1739) (A dissertation on the shape of the earth)
De Circulis osculatoribus, Dissertatio (1740) (A dissertation on intersections of circles)
De motu corporum projectorum in spatio non-resistente (1741) (On the motion of unresisting projected bodies in space)
De inaequalitate gravitatis in diversis terrae locis (1741) (On the inequality of gravity in diverse places on earth)
De natura et usu infinitorum et infinite parvorum (1741) (On the nature and use of infinites and infinitessimals)
De annusi fixarum aberrationibus (1742) (On the annual aberration fixed stars)
De observationibus astronomicis et quo pertingat earundem certitudo (1742) (On astronomical observations and the certitude which pertains to them)
Disquisitio in universam astronomiam (1742) (A disquisition on universal astronomy)
Parere di tre Matematici sopra i danni che si sono trovati nella Cupola di S. Pietro (1742) (On the opinion of three mathematicians concerning the damage to the dome of St Peter`s)
De motu corporis attracti in centrum immobile viribus decrescentibus in ratione distantiarum reciproca duplicata in spatiis non-resistentibus (1743) (On the motion of attracted body at an immobile centre by forces decreasing by the duplicate reciprocal proportion in non-resisting spaces)
Riflessioni de` Padri Tommaso Le Seur, Francesco Jacquier de el` Ordine de` Minimi, e Ruggiero Giuseppe Boscovich della Compagnia di Gesù Sopra alcune difficoltà spettanti i danni, e Risarcimenti della Cupola Di S. Pietro (1743) (Reflections of Fathers Tommaso Le Seur, Francis Jacquier of the Order of Minimi, and Ruggiero Giuseppe Boscovich of the Society of Jesus on problems due to damage, and repair of, the dome of St. Peter`s) Link to full text
Nova methodus adhibendi phasium observationes in eclipsibus lunaribus ad exercendam geometriam et promovendam astronomiam (1744) (A new method for using observations of phases in lunar eclipses for cultivating geometry and advancing astronomy)
De cyloide et logistica (1745) (On the cycloid and the logicstic curve)
Bošković, Ruđer Josip (1745). „De viribus vivis dissertatio (On living forces)”. sumtibus Venantii Monaldini. doi:10.3931/e-rara-20153.
Trigonometria sphaerica (1745) (Spherical trigonometry)
De cometis (1746) (On comets)
Dissertatio de maris aestu (1747) (A dissertation on the tides of the ocean)
Dissertatio de lumine, 1–2 (1748/1749) (A dissertation on light)
De determinanda orbita planetae ope catoptricae ex datis vi celeritate & directione motus in dato puncto (1749) (On determining the orbits of a planet by the aid of catoptrics/reflections from given force speed and direction of motion in a given point)
Sopra il Turbine che la notte tra gli XI e XII giugno del MDCCXLIX danneggio una gran parte di Roma (1749; Latin translation 1766) (Upon the whirlwind that on the night between 11 and 12 June 1749 damaged a large part of Rome)
De centrogravitatis (1751) (On the centre of gravity)
Elementorum matheseos ad usum studiosae juventutis (1752) (The elements of mathematics for the use of young students)
De lunae atmosphaera (1753) (On the atmosphere of the moon)
De continuitatis lege et eius consectariis pertinentibus ad prima materiae elementa eorumque vires dissertatio (1754) (A dissertation on the law of continuity and its consequences pertaining to the first elements of matter and of its powers)
Elementorium universae matheseos, 1–3 (1757) (Elements of general mathematics)
De lege virium in natura existentium (1755) (On the law of powers in the nature of existing things)
De lentibus et telescopiis dioptricis disertatio (1755) (Of dioptric lenses and telescopes)
De inaequalitatibus quas Saturnus et Jupiter sibi mutuo videntur inducere praesertim circa tempus conjunctionis (1756) (On the inequalities which Saturn and Jupiter seem to induce between themselves particularly around times of conjunction)
Theoria philosophiae naturalis (1758) (A Theory of Natural Philosophy) link to full text
De Solis ac Lunae defectibus (1760) (On the sun, moon and eclipses)
Scrittura sulli danni osservati nell` edificio della Biblioteca Cesarea di Vienna, e loro riparazione (1763) (Writing on the damage observed in the building of the Library of Caesarea Vienna, and their repair)
Memorie sopra il Porti di Rimini (1765) (A memoir on the Ports of Rimini)
Sentimento sulla solidità della nuova Guglia del Duomo di Milano (1765) (Sentiments concerning the soundness of the new Spire of the Duomo of Milan)
dissertationes quinque ad dioptricam pertinentes (1767) (Five dissertations pertaining to dioptrics)
Voyage astronomique et geographique (1770) (An astronomic and geographic voyage)
Memorie sulli cannocchiali diottrici (1771) (A memoir on dioptric telescopes)
Journal d`un voyage de Constantinople en Pologne. 1772. (Journal of a voyage from Constantinople to Poland)
Sullo sbocco dell`Adige in Mare (1779) (On the mouth of the River Adige)
Riflessioni sulla relazione del Sig. Abate Ximenes appartenente al Progetto di un nuovo Ozzeri nello Stato Lucchese (1782) (comments on the report of Signor Abbot Ximenes concerning the project for the Nuovo Ozzeri drainage channel in Lucca)
Giornale di un viaggio da Costantinopoli in Polonia. 1784. (Journal of a voyage from Constantinople to Poland of Abbot Ruggiero Giuseppe Boscovich, together with his report of the ruins of Troy)
Opera pertinentia ad opticam et astronomiam, 1–5 (1785) (Works pertaining to optics and astronomy)
Sui danni del Porto di Savona, loro cagioni e rimedi (1771) (On the damage to the port of Savona, it causes and possible repairs)
Lettere a Giovan Stefano Conti (1780) (Letter to Giovan Stefano Conti)