| Cena: | 
| Stanje: | Nekorišćen | 
| Garancija: | Ne | 
| Isporuka: | AKS BEX City Express Pošta CC paket (Pošta) DExpress Post Express Lično preuzimanje | 
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) PostNet (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično | 
| Grad: | Beograd-Stari grad, Beograd-Stari grad | 
                                                                                        Godina izdanja: 2002
                                                                                                                        ISBN: 86-83507-14-9
                                                                                                                        Jezik: Srpski
                                                                                                                        Autor: Strani
                                                                                
                        MIŠEL ONFRE 
 
GURMANSKI UM - filozofija ukusa 
 
Prevod - Miodrag Marković 
 
Izdavač - Gradac, Čačak 
 
Godina - 2002 
 
244 strana 
 
18 cm 
 
Edicija - Biblioteka Cveće zla 
 
ISBN - 86-83507-14-9 
 
Povez - Broširan 
 
Stanje - Kao na slici, tekst bez podvlačenja 
 
 
 
SADRŽAJ: 
Prolog - Alimentarna biografija i šta je iz nje proisteklo 
Mala teorija mehurića 
Gurmanska učtivost i gastronomska scena 
Prístup genitalijama 
Materica, tartuf i filozof 
Kratka mitologija stimulativnih religija 
Carstvo kulinarskih znakova 
Svetkovina anđeoskog udela 
Estetika efemernog 
Epilog - U prilog jednoj filozofiji koja bi bila proširena na telo  
 
 
`Ovo delo savremenog francuskog filozofa Mišela Onfrea, koje ima podnaslov Filozofija ukusa, predstavlja jedinstvenu, zavodljivu i fantastičnu studiju o uživanju u hrani i piću, uzdižući to uživanje do ritualnog, umetničkog i filozofskog. Ono govori o slavnim uživaocima i još slavnijim kulinarima. U briljantnom Epilogu ovoj knjizi Onfre brani hedonizam govoreći o „hedonističkom anđelu“: „Hedonistički anđeo ima mnoge pretke u istoriji ljudske misli: od Antistena do Markuzea, od razvratnih gnostika do učenih libertera, od braće i sestara Slobodnog duha do La Metrija, Furijea i još nekolicine, čiji sam rodoslov naveo na drugom mestu. Ali, Niče je bio onaj koji mi je još od svoje prve knjige davao najviše povoda za razmišljanje. Ne zato što bi bio hedonista – naprotiv: celina njegovog dela navodi nas upravo na suprotan zaključak; u hedonizmu je video samo iscrpljenost, simptom dekadencije i bolesne malodušnosti – već zato što je napisao Veselu nauku, knjigu koja zauzima izuzetno mesto u istoriji ljudske misli jer po prvi put glasno i neuvijeno tvrdi da filozofija prevashodno zavisi od „fizičke konstitucije“, od tela i ploti, krvi i limfe. Nema filozofije bez filozofa, i nema filozofa bez tela: žgoljavog ili gorostasnog, nejakog ili solarnog, otvorenog ka životu ili okrenutog smrti. Telo prošarano munjama i izbrazdano strujanjima, vulkansko telo koje kipti od energije, telo koje sagoreva i plamti, ushićeno i strastveno; ili, pak, telo koga su smrt i zlopamćenje već ugljenisali, telo prekriveno šljakom i muljem, uronjeno u blato gde se u mukama raspada. Iz ovih dvaju tela proishode odgovarajuće filozofije: hedonistički anđeo je podoban onom prvom, dok su asketska tela saobražena drugom.“` 
 
 
 
Ako Vas nešto zanima, slobodno pošaljite poruku. 
 
Michel Onfray La raison gourmande