Cena: |
Stanje: | Nekorišćen |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 2004
Jezik: hrvatski
Autor: Strani
Nova, nekorišćena
UTOPIJSKE VIZIJE
Marin E. Marty, Herbert Muschamp, Edward Rothstein, Rade Kalanj
Žanrovi: Sociologija
Izdavač: Jesenski i Turk
Broj strana: 111
Pismo: Latinica
Povez: Mek
Format: 20,5 cm
Nakladnik Zagreb : Naklada Jesenski i Turk, 2004
Materijalni opis 112 str. ; 21 cm
Napomena Prijevod djela: Visions of utopia.
Str. 7-27: Mijene utopijske svijesti / Rade Kalanj.
Bibliografija: str. 27-29.
Predmetna odrednica utopija - eseji
Klasifikacijska oznaka 141 Filozofske vrste gledišta
Opis
Utopijske vizije i nastojanja pratile su kroz povijest opću težnju ka napretku. Društvo skrojeno po mjeri čovjeka, u kojemu će nedaće suvremenoga života biti eliminirane a blagodati ravnopravno raspoređene, stoljećima je san utopijskih pisaca – mijenjala su se tek mjerila dobrog i poželjnog, diskursi i načini pokušaja ostvarivanja utopije. Taj idealtipski san poslužio je kao dijagnostičko sredstvo za analizu nesavršenosti postojećeg uređenja brojnih aspekata društvenog života – religijskog, političkog, gospodarskog, seksualnog ili duhovnog života zajednice. No iako neostvarene, ili točnije neostvarive, utopije imaju neupitnu spoznajnu pa i praktičnu vrijednost. O tome što možemo naučiti iz povijesti utopijske misli, i kako su takve vizije do sada oblikovale i unaprijedile naša društva, govore autori ove knjige – tri vodeća američka kritičara kulture, Edward Rothstein, Herbert Muschamp i Martin E. Marty, te domaći sociolog Rade Kalanj. Kroz susret dviju tradicija mišljenja – uvjetno rečeno pragmatičnije američke i više akademske europske – iz kojih autori potječu, dobili smo zanimljiv spoj analize društvenih okolnosti razvoja utopijskih težnji i razloga njihove nužne neostvarivosti te rasprave o područjima poput umjetnosti, arhitekture, religije ili tehnologije u kojima ih nalazimo kao inherentan ljudski impuls i gdje ih je moguće i potrebno njegovati i razvijati.