pregleda

Filozofija simbolickih oblika 1-3 / Ernst Kasirer


Cena:
2.600 din
Želi ovaj predmet: 2
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: BEX
Pošta
CC paket (Pošta)
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
PostNet (pre slanja)
Ostalo (pre slanja)
Lično
Grad: Novi Beograd,
Beograd-Novi Beograd
Prodavac

superunuce (7269)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 11478

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1985.
Jezik: Srpski
Autor: Strani

Prvi knjiga: Jezik
Drugi knjiga: Mitsko mišljenje
Treci knjiga: Fenomenologija saznanja


Novi Sad 1985. Mek povez, 246 + 248 + 418 strana.
Napomena: na pet strana u prvoj knjizi, u predgovoru, i u drugoj knjizi , u uvodu, na petnaestak strana, tragovi olovke (obeležen tekst); ako se to izuzme, knjige su odlično očuvane.


FILOZOFIJA SIMBOLIČKIH OBLIKA: Jezik
U svom kapitalnom delu, Filozofiji simboličkih oblika, Kasirer svuda traži „unutrašnji duhovni princip” raznorodnih oblasti gde se duh manifestuje. Svoju postojanost i određene konture taj „princip” dobija tek sa nastankom jezika, tek u medijumu jezika počinje da se ustaljuje beskrajno raznoliko, nepostojano obličje izražajnih doživljaja... Snaga jezika daje slikama mita postojanost i oblik, ona čoveku omogućuje da ponovo nađe i prepozna sasvim različite pojmove, udaljene u vremenu i prostoru, te da ih shvati kao manifestacije istog subjekta.


FILOZOFIJA SIMBOLIČKIH OBLIKA: Mitsko mišljenje

Kasirer prilazi problemu mita sa stanovišta neo-kantocskog epistemologa kome je problem naučnog empirijskog znanja bio prva briga i krajnji cilj. Što ga kod mita interesuje nije sam mit, već proces svesti iz kojeg je nastao, a rešenje tog problema je bitno za ceo kasniji razvoj simboličkih oblika, to jest ljudske misli uopšte, pošto mit, po Kasireru, predstavlja prvi ljudski pokušaj poznavanja sveta, a i prvi oblik estetske mašte, pa je prema tome i prva manifestacija jedinstva duha.


FILOZOFIJA SIMBOLIČKIH OBLIKA: Fenomenologija saznanja

Saznanju je uvek cilj da ono posebno uključi u univerzalni zakon i poredak, ali pored intelektualne sinteze, duh zna i za druge oblike i moduse „objektivacije` i uzdizanja posebnog na nivo univerzalno važećeg, gde se taj proces vrši pomoću metoda koji su suprotni logčkom pojmu i logičkom zakonu. Kantovu kritiku uma, analizu procesa i značenja naučnog znanja, Kasirer proširuje u „kritiku kulture” uopšte, svih posebnih „unutrašnjih oblika` pomoću kojih čovek pretvara pasivne impresije koje dobija od spoljnjeg sveta u svet izraza samog sebe... Čulni supstrat doživljaja biva obuhvaćen shemama ljudskog duha, koje čine da čovek, u pređenju sa životinjama, živi u jednoj novoj dimenziji stvarnosti, u svetu „sintezi sveta i duha` , koja omogućuje intuiciji i intelektu da gospodare vlastitim iskustvom.



Sadržaj:
KNJIGA I

Predgovor, Svetlana Knjazev-Adamović.
FILOZOFIJA SIMBOLIČKIH OBLIKA: JEZIK.
PREDGOVOR.
UVOD I POSTAVLJANJE PROBLEMA:
I. Pojam simboličkog oblika i sistem simboličkih oblika
II. Opšta funkcija znaka. - Problem značenja.
III. Problem `reprezentacije` i izgradnja svesti.
IV. Idealno značenje znaka. - Prevazilaženje teorije odraza.
O FENOMENOLOGIJI JEZIČKOG OBLIKA
Glava I: PROBLEM JEZIKA U ISTORIJI FILOZOFIJE
I. Problem jezika u istoriji filozofskog idealizma
II. Postavljanje problema jezika u empirističkim sistemima (Bekon, Hobs, Lok, Berkli)
III. Filozofija francuskog prosvetiteljstva (Kondijak, Mopertijus, Didro)
IV. Jezik kao izraz afekta. - Problem `porekla jezika` (Đanbatista Viko, Haman, Herder, romantizam).
V. Vilhelm fon Humbolt
VI. August Šlajher: nauka o jeziku i `nauka o prirodi`.
VII. Utemeljenje moderne nauke o jeziku i problem `fonetskih zakona`.
Glava 2: JEZIK U FAZI ČULNOG IZRAZA
I. Jezik kao izražajni pokret. - Jezik izražajnih pokreta i glasovni jezik
II. Mimičko, analoško i simboličko izražavanje.
Glava 3: JEZIK U FAZI OPAŽAJNOG IZRAZA
I. Izraz prostora i prostornih odnosa
II. Predstava o vremenu
III. Jezički razvoj pojma broja
IV. Jezik i oblast `unutrašnjeg opažanja`. Faze pojma ja.
1. Pomaljanje subjektivnosti u jezičkom izrazu
2. Izraz ličnosti i vlasništvo
3. Nominalni i verbalni tip jezičkog izraza.
Glava 4: JEZIK KAO IZRAZ POJMOVNOG MIŠLJENJA
JEZIČKO OBRAZOVANJE POJMOVA I VRSTA
I. Kvalificirajuće obrazovanje pojmova
II. Osnovni pravci jezičkog obrazovanja vrsta.
Glava 5: JEZIK I IZRAZ OBLIKA ČISTIH ODNOSA
SFERA SUDA I RELACIONI POJMOVI.

KNJIGA II
PREDGOVOR.
Uvod: PROBLEM `FILOZOFIJE MITOLOGIJE`.
Prvi odeljak MIT KAO OBLIK MIŠLJENJA.
Glava I. KARAKTER I OSNOVNI PRAVAC MITSKE SVESTI O PREDMETU.
Glava II. POJEDINAČNE KATEGORIJE MITSKOG MIŠLJENJA.
Drugi odeljak MIT KAO OBLIK OPAŽANJA
SKLOP I PODELA PROSTORNO-VREMENSKOG SVETA U MITSKOJ SVESTI.
Glava I. OSNOVNA SUPROTNOST.
Glava II. OSNOVNE CRTE UČENJA O OBLICIMA MITA. PROSTOR, VREME I BROJ
1. Raščlanjavanje prostora u mitskoj svesti
2. Prostor i svetlost. - Problem `orijentacije`.
3. Mitski pojam vremena
4. Uobličavanje vremena u mitskoj i religioznoj svesti
5. Mitski broj i sistem `svetih brojeva`.
Treći odeljak MIT KAO OBLIK ŽIVOTA.
OTKRIĆE I ODREĐENJE SUBJEKTIVNE STVARNOSTI U MITSKOJ SVESTI.
Glava I. JA I DUŠA.
Glava II. RAZVOJ SAMOOSEĆANJA IZ MITSKOG OSEĆANJA JEDINSTVA I ŽIVOTA
1. Zajednica sveg života i mitsko formiranje klasa
2. Pojam ličnosti i lični bogovi. Faze mitskog pojma ja.
Glava III. KULT I ŽRTVA.
Četvrti odeljak DIJALEKTIKA MITSKE SVESTI.


KNJIGA III
PREDGOVOR
UVOD
Prvi deo
: FUNKCIJA IZRAZA I SVET IZRAZA
Glava I. SUBJEKTIVNA I OBJEKTIVNA ANALIZA

Glava II. FENOMEN IZRAZA KAO OSNOVNI MOMENT SVESTI OPAŽANJA
Glava III. FUNKCIJA IZRAZA I PROBLEM TELO-DUŠA

Drugi deo
PROBLEM REPREZENTACIJE I STRUKTURA OPAŽAJNOG SVETA
Glava 1. POJAM I PROBLEM REPREZENTACIJE
Glava II. STVAR I OSOBINA
Glava III. PROSTOR
Glava IV. INTUICIJA VREMENA
Glava V. SIMBOLIČKA PREGNANCIJA
Glava VI. O PATOLOGIJI SVESTI O SIMBOLU
I Problem simbola u istoriji učenja o afaziji
II Izmena sveta opažanja u kliničkoj slici afazije
III O patologiji opažanja stvari
IV Prostor, vreme i broj
V Patološki poremećaji delanja
Treći deo
FUNKCIJA ZNAČENJA I STRUKTURA NAUČNOG SAZNANJA
Glava I. O TEORIJI POJMA
Glava II. POJAM I PREDMET
Glava III. JEZIK I NAUKA - ZNAK STVARI I ZNAK PORETKA
Glava IV. PREDMET MATEMATIKE
I Formalističko i intuicionističko zasnivanje matematike
II Struktura učenja o skupovima i „kriza osnova” matematike
III Mesto „znaka” u teoriji matematike
IV „Idealni elementi” i njihov značaj za zasnivanje matematike
Glava V. OSNOVE PRIRODNONAUČNOG SAZNANJA
I Empirijske i konstruktivne raznovrsnosti
II Princip i metoda fizikalnog građenja niza

III „Simbol” i „šema” u sistemu moderne fizike


Ovde unesite uslove koji su specifični za vas kao prodavca:
kako da se izvrši uplata,
kada i gde je lično preuzimanje ako ga nudite i sl.
Jednom uneti uslovi prodaje su isti na svim predmetima.č

Predmet: 77388313
Prvi knjiga: Jezik
Drugi knjiga: Mitsko mišljenje
Treci knjiga: Fenomenologija saznanja


Novi Sad 1985. Mek povez, 246 + 248 + 418 strana.
Napomena: na pet strana u prvoj knjizi, u predgovoru, i u drugoj knjizi , u uvodu, na petnaestak strana, tragovi olovke (obeležen tekst); ako se to izuzme, knjige su odlično očuvane.


FILOZOFIJA SIMBOLIČKIH OBLIKA: Jezik
U svom kapitalnom delu, Filozofiji simboličkih oblika, Kasirer svuda traži „unutrašnji duhovni princip” raznorodnih oblasti gde se duh manifestuje. Svoju postojanost i određene konture taj „princip” dobija tek sa nastankom jezika, tek u medijumu jezika počinje da se ustaljuje beskrajno raznoliko, nepostojano obličje izražajnih doživljaja... Snaga jezika daje slikama mita postojanost i oblik, ona čoveku omogućuje da ponovo nađe i prepozna sasvim različite pojmove, udaljene u vremenu i prostoru, te da ih shvati kao manifestacije istog subjekta.


FILOZOFIJA SIMBOLIČKIH OBLIKA: Mitsko mišljenje

Kasirer prilazi problemu mita sa stanovišta neo-kantocskog epistemologa kome je problem naučnog empirijskog znanja bio prva briga i krajnji cilj. Što ga kod mita interesuje nije sam mit, već proces svesti iz kojeg je nastao, a rešenje tog problema je bitno za ceo kasniji razvoj simboličkih oblika, to jest ljudske misli uopšte, pošto mit, po Kasireru, predstavlja prvi ljudski pokušaj poznavanja sveta, a i prvi oblik estetske mašte, pa je prema tome i prva manifestacija jedinstva duha.


FILOZOFIJA SIMBOLIČKIH OBLIKA: Fenomenologija saznanja

Saznanju je uvek cilj da ono posebno uključi u univerzalni zakon i poredak, ali pored intelektualne sinteze, duh zna i za druge oblike i moduse „objektivacije` i uzdizanja posebnog na nivo univerzalno važećeg, gde se taj proces vrši pomoću metoda koji su suprotni logčkom pojmu i logičkom zakonu. Kantovu kritiku uma, analizu procesa i značenja naučnog znanja, Kasirer proširuje u „kritiku kulture” uopšte, svih posebnih „unutrašnjih oblika` pomoću kojih čovek pretvara pasivne impresije koje dobija od spoljnjeg sveta u svet izraza samog sebe... Čulni supstrat doživljaja biva obuhvaćen shemama ljudskog duha, koje čine da čovek, u pređenju sa životinjama, živi u jednoj novoj dimenziji stvarnosti, u svetu „sintezi sveta i duha` , koja omogućuje intuiciji i intelektu da gospodare vlastitim iskustvom.



Sadržaj:
KNJIGA I

Predgovor, Svetlana Knjazev-Adamović.
FILOZOFIJA SIMBOLIČKIH OBLIKA: JEZIK.
PREDGOVOR.
UVOD I POSTAVLJANJE PROBLEMA:
I. Pojam simboličkog oblika i sistem simboličkih oblika
II. Opšta funkcija znaka. - Problem značenja.
III. Problem `reprezentacije` i izgradnja svesti.
IV. Idealno značenje znaka. - Prevazilaženje teorije odraza.
O FENOMENOLOGIJI JEZIČKOG OBLIKA
Glava I: PROBLEM JEZIKA U ISTORIJI FILOZOFIJE
I. Problem jezika u istoriji filozofskog idealizma
II. Postavljanje problema jezika u empirističkim sistemima (Bekon, Hobs, Lok, Berkli)
III. Filozofija francuskog prosvetiteljstva (Kondijak, Mopertijus, Didro)
IV. Jezik kao izraz afekta. - Problem `porekla jezika` (Đanbatista Viko, Haman, Herder, romantizam).
V. Vilhelm fon Humbolt
VI. August Šlajher: nauka o jeziku i `nauka o prirodi`.
VII. Utemeljenje moderne nauke o jeziku i problem `fonetskih zakona`.
Glava 2: JEZIK U FAZI ČULNOG IZRAZA
I. Jezik kao izražajni pokret. - Jezik izražajnih pokreta i glasovni jezik
II. Mimičko, analoško i simboličko izražavanje.
Glava 3: JEZIK U FAZI OPAŽAJNOG IZRAZA
I. Izraz prostora i prostornih odnosa
II. Predstava o vremenu
III. Jezički razvoj pojma broja
IV. Jezik i oblast `unutrašnjeg opažanja`. Faze pojma ja.
1. Pomaljanje subjektivnosti u jezičkom izrazu
2. Izraz ličnosti i vlasništvo
3. Nominalni i verbalni tip jezičkog izraza.
Glava 4: JEZIK KAO IZRAZ POJMOVNOG MIŠLJENJA
JEZIČKO OBRAZOVANJE POJMOVA I VRSTA
I. Kvalificirajuće obrazovanje pojmova
II. Osnovni pravci jezičkog obrazovanja vrsta.
Glava 5: JEZIK I IZRAZ OBLIKA ČISTIH ODNOSA
SFERA SUDA I RELACIONI POJMOVI.

KNJIGA II
PREDGOVOR.
Uvod: PROBLEM `FILOZOFIJE MITOLOGIJE`.
Prvi odeljak MIT KAO OBLIK MIŠLJENJA.
Glava I. KARAKTER I OSNOVNI PRAVAC MITSKE SVESTI O PREDMETU.
Glava II. POJEDINAČNE KATEGORIJE MITSKOG MIŠLJENJA.
Drugi odeljak MIT KAO OBLIK OPAŽANJA
SKLOP I PODELA PROSTORNO-VREMENSKOG SVETA U MITSKOJ SVESTI.
Glava I. OSNOVNA SUPROTNOST.
Glava II. OSNOVNE CRTE UČENJA O OBLICIMA MITA. PROSTOR, VREME I BROJ
1. Raščlanjavanje prostora u mitskoj svesti
2. Prostor i svetlost. - Problem `orijentacije`.
3. Mitski pojam vremena
4. Uobličavanje vremena u mitskoj i religioznoj svesti
5. Mitski broj i sistem `svetih brojeva`.
Treći odeljak MIT KAO OBLIK ŽIVOTA.
OTKRIĆE I ODREĐENJE SUBJEKTIVNE STVARNOSTI U MITSKOJ SVESTI.
Glava I. JA I DUŠA.
Glava II. RAZVOJ SAMOOSEĆANJA IZ MITSKOG OSEĆANJA JEDINSTVA I ŽIVOTA
1. Zajednica sveg života i mitsko formiranje klasa
2. Pojam ličnosti i lični bogovi. Faze mitskog pojma ja.
Glava III. KULT I ŽRTVA.
Četvrti odeljak DIJALEKTIKA MITSKE SVESTI.


KNJIGA III
PREDGOVOR
UVOD
Prvi deo
: FUNKCIJA IZRAZA I SVET IZRAZA
Glava I. SUBJEKTIVNA I OBJEKTIVNA ANALIZA

Glava II. FENOMEN IZRAZA KAO OSNOVNI MOMENT SVESTI OPAŽANJA
Glava III. FUNKCIJA IZRAZA I PROBLEM TELO-DUŠA

Drugi deo
PROBLEM REPREZENTACIJE I STRUKTURA OPAŽAJNOG SVETA
Glava 1. POJAM I PROBLEM REPREZENTACIJE
Glava II. STVAR I OSOBINA
Glava III. PROSTOR
Glava IV. INTUICIJA VREMENA
Glava V. SIMBOLIČKA PREGNANCIJA
Glava VI. O PATOLOGIJI SVESTI O SIMBOLU
I Problem simbola u istoriji učenja o afaziji
II Izmena sveta opažanja u kliničkoj slici afazije
III O patologiji opažanja stvari
IV Prostor, vreme i broj
V Patološki poremećaji delanja
Treći deo
FUNKCIJA ZNAČENJA I STRUKTURA NAUČNOG SAZNANJA
Glava I. O TEORIJI POJMA
Glava II. POJAM I PREDMET
Glava III. JEZIK I NAUKA - ZNAK STVARI I ZNAK PORETKA
Glava IV. PREDMET MATEMATIKE
I Formalističko i intuicionističko zasnivanje matematike
II Struktura učenja o skupovima i „kriza osnova” matematike
III Mesto „znaka” u teoriji matematike
IV „Idealni elementi” i njihov značaj za zasnivanje matematike
Glava V. OSNOVE PRIRODNONAUČNOG SAZNANJA
I Empirijske i konstruktivne raznovrsnosti
II Princip i metoda fizikalnog građenja niza

III „Simbol” i „šema” u sistemu moderne fizike


77388313 Filozofija simbolickih oblika 1-3 / Ernst Kasirer

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.