ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 331
Jezik: Srpski
Autor: Strani

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!

Georgije Gurdžijev – Sve i Svja (ili Belzebubovi razgovori sa unukom)

Od autora

Došao sam do zaključka da savremenici mogu izvući korist iz mojih istraživanja ukoliko prilikom čitanja budu doživeli nove utiske i ukoliko budu čitali sledeći narodnu mudrost koje sam se nedavno setio:
„Svaku molitvu, Više Sile mogu da usliše jedino ukoliko je ona izgovorena tri puta: prvi put – za sreću i spokoj duše roditelja; drugi put – za sreću suseda; i tek treći put – za sopstvenu sreću.“
Smatram neophodnim da na prvoj stranici ove knjige, već spremne za objavljivanje, dam sledeći savet:
„Čitajte svaku moju knjigu tri puta:
Najpre, u krajnjoj liniji, onako kao što čitate sve knjige i novine svoga doba;
Zatim – naglas, kao što biste čitali nekoj drugoj osobi;
I tek treći put se potrudite da prodrete u suštinu moga pisanja.“
Tek tada ćete moći da računate na formiranje sopstvenog, samo vama svojstvenog nepristrasnog mišljenja o mom pisanju. I jedino tada će biti moguće ostvarenje moje nade da ćete, shvativši sve, uspeti da izvučete za sebe onu osobitu korist u koju se uzdam svim svojim bićem.




Georgij Ivanovič Gurdžijev (rus. Георгий Иванович Гурджиев; 13. januar 1866 — 29. oktobar 1949) bio je uticajni duhovni učitelj sa početka pa sve do polovine 20. veka, koji je verovao da većina ljudi živi svoje živote u stanju hipnotišućeg `budnog sna`, ali sa mogućnošću da pređu u više stanje svesti i ostvare puni ljudski potencijal



Georgij Ivanovič Gurdijev (Georg(i)es Ivanovich Gurdjieff) (1877. – 1949.), armensko-grčki mistik i filozof koji je obilježio početak nove duhovne ere Zapada.

Školovan je u istočnjačkim manastirima s ezoternim karakterom, odlučio je prenijeti svoje učenje ezoterne prakse na Zapad.

Proputovao je Istok naširoko u potrazi za pravim, tajnim ezoternim znanjem, a među njegovim najvećim postignućima bili su tajni sufijski manastiri te manastir Sarmong na dalekim obroncima Tibeta o čijem unutarnjem radu je Gurdjieff nerado govorio.

Jedino što je ispričao je koliko mu je bilo teško popeti se na goru na kojoj su ulazna vrata bila, i ostala, na vrhu ledene mrcine.

Sva svoja putovanja Gurdjieff je iznio u svojoj knjizi `Susreti s izuzetnim ljudima` prema kojoj je snimljen film u kojem igra i Fabijan Šovagović. Gurdjieff je bio neprocjenjiv egiptolozima u proučavanju Egipta jer su njegova dostignuća i tajni uvidi rasvijetlili mnoge tajne, među njima i o `objektivnoj umjetnosti`, a Gurdjieff je bio i jedan od malobrojnih koji je vidio i skicirao slike Egipta prije potopa, kada je bio zimzelena meka ezoternih učenja.

Gurdjieff je sva svoja znanja i uvide raspravio u nekoliko svojih literarnih djela, među kojima se većina može pronaći u našim knjižarama: `Život je stvaran samo kad jesam`, `Susreti s izuzetnim ljudima`, `Belzebubove priče` (nema je još prevedene na latinicu), `Glasnik nadolazećeg dobra` (sveska koje još nema na latinici koju je Gurdjieff preporučao ne čitati)`, `Borba Magičara`(`Fight of the Magicians`, libreto, nije prevedena na hrvatski jezik).

Gurdjieff je stvorio `sustav četvrtog puta` duhovnog učenja koje se nalazi između klasičnih `triju puteva` yogija, fakira i monaha. Njegov rad preuzeo je Pjotr Demjanovič Uspenski i proširio učenje ali isključivo na mentalnoj razini. No Uspenski je inzistirao na komercijalnoj upotrebi ezoternog znanja `neprocjenjivog karaktera`. Gurdjieff ga je upozorio no on ništa, nakon toga su se Uspenski i Gurdjieff zauvijek razišli. Iako je za života Uspenski napisao jednu uspješnu knjigu u kojoj se pojavljuje i Gurdjieff kao glavni lik, `u potrazi za čudesnim`, tako reći, duhovnu i naprednu početnicu.

S druge strane, Gurdjieffov učenik Bennet nastavio je s njegovim radom i to uspješno. Bennet je bio i ostao angažiran u tajnoj službi engleske vojske. Njegov rad nije vidio dana.

I dan danas se raspravlja o širenju tradicije G.I.Gurdjieffa na svim razinama društva, no nisu poznati njegovi današnji nasljednici.