pregleda

Margerit Jursenar - Misima - RETKO


Cena:
1.199 din
Stanje: Polovan sa vidljivim znacima korišćenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
CC paket (Pošta)
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Lično
Grad: Beograd-Vračar,
Beograd-Vračar
Prodavac

berkut1 (2090)

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 4098

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1989
Jezik: Srpski
Autor: Strani

Margerit Jursenar - Misima ili vizija praznine

Gradac, 1989.
Mek povez, 75 strana. Na poslednja dva lista po tri reda su obelezena markerom, gotovo izbledelim.

RETKO!

U Jursenarovim knjigama smrt i samoubistvo su značajne teme. U svom eseju usredsređuje se na život i delo japanskog pisca Jukio Mišime, čije ju je samoubistvo 25. novembra 1970. veoma impresioniralo.

Margerit Jursenar (franc. Marguerite Yourcenar; Brisel, 8. jun 1903 — Bar Harbor, 17. decembar 1987) je bila francuska romansijerka, pripovedateljka i esejistkinja. Stekla je svetsku slavu svojim istorijskim i metafizičkim romanima, u kojima dominiraju likovi iz daleke prošlosti. Posebno je poznata po romanu „Hadrijanovi memoari“.

Biografija
Rodila se u Briselu kao Margerit Antoanet Žan Mari Gizlen Kleneverk de Krejankur, u mešovitoj francusko-belgijskoj porodici. Majka joj je umrla deset dana posle porođaja, te se o njenom vaspitanju brinula baka. Otac je još u detinjstvu usmerio i usadio joj ljubav prema klasičnoj grčkoj i rimskoj kulturi, a Margerit je počela da piše već u ranoj mladosti. Prvi roman „Aleksis ili trakat o uzaludnoj borbi“ objavila je 1929. Njeno interesovanje za orijent, srednji vek i antiku doprinelo je niz dela u međuratnom periodu, od kojih su posebno zanimljive „Orijentalne priče“ (1938), sa tri teme iz srpske epske tradicije („Osmeh Kraljevića Marka“, „Zidanje Skadra“ i „Smrt Kraljevića Marka“). Svetsku slavu stekla je romanima „Hadrijanovi memoari“ (1951) i „Crna mena“ (1968). Najveći deo života proživela je u Americi, u koju je otišla početkom Drugog svetskog rata, na poziv univerzitetske profesorke Grejs Frik, da bi njih dve ostale nerazdvojene zauvek. Margerit Jursenar je prva žena koja je izabrana u Francusku akademiju 6. marta (1980). I druga njena književna dela („Oproštajni udarac“, „Lavirint“, „Aleksis“, „Legende vekova“, „Venac i lira“...) zokružuju njen književni opus

Bila je član Francuske akademije, na poziciji 3, u periodu 1980-1987. Postoji film Osmeh Margaret Jursenar.

Slanje POSLE uplate na racun u banci Intesa ili Postnet uplate.

Predmet: 76011905
Margerit Jursenar - Misima ili vizija praznine

Gradac, 1989.
Mek povez, 75 strana. Na poslednja dva lista po tri reda su obelezena markerom, gotovo izbledelim.

RETKO!

U Jursenarovim knjigama smrt i samoubistvo su značajne teme. U svom eseju usredsređuje se na život i delo japanskog pisca Jukio Mišime, čije ju je samoubistvo 25. novembra 1970. veoma impresioniralo.

Margerit Jursenar (franc. Marguerite Yourcenar; Brisel, 8. jun 1903 — Bar Harbor, 17. decembar 1987) je bila francuska romansijerka, pripovedateljka i esejistkinja. Stekla je svetsku slavu svojim istorijskim i metafizičkim romanima, u kojima dominiraju likovi iz daleke prošlosti. Posebno je poznata po romanu „Hadrijanovi memoari“.

Biografija
Rodila se u Briselu kao Margerit Antoanet Žan Mari Gizlen Kleneverk de Krejankur, u mešovitoj francusko-belgijskoj porodici. Majka joj je umrla deset dana posle porođaja, te se o njenom vaspitanju brinula baka. Otac je još u detinjstvu usmerio i usadio joj ljubav prema klasičnoj grčkoj i rimskoj kulturi, a Margerit je počela da piše već u ranoj mladosti. Prvi roman „Aleksis ili trakat o uzaludnoj borbi“ objavila je 1929. Njeno interesovanje za orijent, srednji vek i antiku doprinelo je niz dela u međuratnom periodu, od kojih su posebno zanimljive „Orijentalne priče“ (1938), sa tri teme iz srpske epske tradicije („Osmeh Kraljevića Marka“, „Zidanje Skadra“ i „Smrt Kraljevića Marka“). Svetsku slavu stekla je romanima „Hadrijanovi memoari“ (1951) i „Crna mena“ (1968). Najveći deo života proživela je u Americi, u koju je otišla početkom Drugog svetskog rata, na poziv univerzitetske profesorke Grejs Frik, da bi njih dve ostale nerazdvojene zauvek. Margerit Jursenar je prva žena koja je izabrana u Francusku akademiju 6. marta (1980). I druga njena književna dela („Oproštajni udarac“, „Lavirint“, „Aleksis“, „Legende vekova“, „Venac i lira“...) zokružuju njen književni opus

Bila je član Francuske akademije, na poziciji 3, u periodu 1980-1987. Postoji film Osmeh Margaret Jursenar.
76011905 Margerit Jursenar - Misima - RETKO

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.