Cena: |
Želi ovaj predmet: | 1 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 264
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! na nekoliko mesta ima podvucenih recenica obicnom grafitnom olovkom, nsiat strasno. Sve ostalo uredno!
In Bluebeard`s Castle: Some Notes Towards the Redefinition of Culture je knjiga Georgea Steinera iz 1971. godine.
Sadržaj
U Dvorcu Plavobradog: Neke bilješke prema redefiniranju kulture sastoji se od četiri kratka Steinerova predavanja s isprepletenim temama, uglavnom o fragmentaciji i raspadu zapadne kulture od Francuske revolucije nadalje (osobito iz perspektive percipiranog prekida s tradicijom, bilo židovskom , kršćanski, grčki ili latinski), s meditacijom o tome kakva bi se buduća kultura mogla razviti tijekom vremena. Bavi se jednom od Steinerovih vječnih briga: dugoročnim posljedicama holokausta na naše kulturne vrijednosti i kulturnu produkciju, te pitanjima koja iz toga proizlaze u smislu rasta i razvoja antisemitizma tijekom vremena. Po Steinerovu mišljenju, postojanje holokausta značilo je da je duga putanja zapadne kulture s korijenima u brojnim različitim vrijednim izvorima kao što je Perikleova Atena zapravo završena – argumentacija slična onoj iznesenoj u djelu Jezik i šutnja iz 1967.
Nadalje, u djelu Steiner tvrdi da je holokaust bio svojevrsni odgovor ili proizvod Židova koji su Europi opskrbili savjest i, u određenom smislu, `poziv na savršenstvo` koji podržava viziju savršenosti koja se ne može dosegnuti već koju također ne možemo pustiti zbog njezine `vrhovne vrijednosti`.
Djelo citira veliki broj autora; Poglavlje 4, `Sutra`, na primjer, počinje proširenom analizom načina na koji je pjesma Lycidas Johna Miltona postala upletena u širu kulturu.
Fensis Džordž Štajner (engl. Francis George Steiner; 23. april 1929 – 3. februar 2020) bio je američki književni kritičar, esejista, filozof, romanopisac i pedagog.[1] Opširno je pisao o odnosu jezika, književnosti i društva i uticaju Holokausta.[2]
Štajner je bio profesor engleske i komparativne književnosti na Ženevskom univerzitetu (1974–94), profesor komparativne književnosti i saradnik na Univerzitetu Okford (1994–95) i profesor poezije na Univerzitetu Harvard (2001–02).[3]
Živeo je u Kembridžu u Engleskoj. Bio je oženjen istoričarkom Zarom Štajner; imao je sina Davida Štajnera (koji je služio kao državni komesar za obrazovanje u Njujorku od 2009. do 2011) i kćerku Deboru Štajner (profesorka klasike na Univerzitetu Kolumbija).[