ISBN: Ostalo
Godina izdanja: -
Jezik: Srpski
Autor: Strani

Multikulturalno građanstvo: liberalna teorija manjinskih prava
Edicija Polimorfia
Аутори Vil Kimlika, Will Kymlicka
Превео/ла Vladimir Gvozden
Издавач Centar za multikulturalnost, 2002
ISBN 8690228721, 9788690228720

***Model multikulturnog građanstva (Kimlika)
Kimlikin model multikulturnog, multietničkog građanstva nastoji da inkorporira manjinska prava u liberalnu teoriju. On ističe tri grupe manjinskih prava: a) pravo na distinktan tretman ili priznavanje prava b) prava samoupravljanja v) priznavanje prava predstavljanja. Svako od te tri vrste grupnih prava može jednostavno zaštititi članove manjinske kulturne grupe od ekonomskih pritisaka ili političkih odluka većine. Kimlika brani koncept diferenciranog građanstva kao nešto što je naspram koncepta univerzalnog, nediferenciranog građanstva koje mnogi teoretičari smatraju kao esencijalni element liberalno-demokratskog ideala. Međutim, on smatra da grupno diferencirana prava pružaju način ispunjenja liberalnih težnji prema slobodi i jednakosti.

**
Knjiga Willa Kymlicke, Multikulturalno graðanstvo bavi se prije svega
raspravom o pravima onih nacionalnih zajednica koje nisu veæinska nacio-
nalna zajednica u nekom politièkom društvu. Èini mi se da su dvije kljuène
stvari u ovoj knjizi. Prije svega, knjiga nam pokazuje da se prava nacionalnih
zajednica ne zanemaruju samo s perspektive iskljuèivog nacionalizma, to
jest onog nacionalizma koji (u svom idealnom modelu) smatra da dr®ava
pripada samo jednoj naciji, te da u njoj nema mjesta za druge nacionalne
skupine (pa svim nacionalnim skupinama osim onoj koja posjeduje odre-
ðenu dr®avu preostaju samo opcije asimilacije ili iseljenja). Kymlicka se
trudi pokazati kako se prava nacionalnih manjina mogu zanemariti i s per-
spektive liberalizma. Liberalizam s kojim Kymlicka polemizira ovdje mo®e-
mo najopæenitije odrediti kao doktrinu koja stavlja naglasak na prava poje-
dinaca, prema kojima se dr®ava treba postavljati neutralno, to jest zajamèiti
im isti polo®aj bez obzira na razlike u rasi, naciji, religiji, itd. Ovo bi bio je-
dan od moguæih modela koji odgovaraju nazivu “graðanska dr®ava”. Kym-
licka smatra da je takva pozicija na nekakav naèin nedosljedna, jer takva
dr®ava, ipak, privilegira jednu naciju nad ostalima. Na primjer, javna i slu®be-
na upotreba jezika neæe biti neutralna, veæ upravo odgovarajuæa veæinskoj
naciji; dr®avni praznici odgovaraju tradiciji jedne nacije; isto vrijedi i za škol-
ski program.Dobro ureðena dr®ava, on tvrdi, nije dr®ava koja
je slijepa na nacionalne razlike (jer takva dr®ava ne mo®e postojati u uvje-
tima multikulturalnosti), veæ dr®ava koja nacionalnim zajednicama (pod
odreðenim kvalifikacijama koje se tièu odreðenih okolnosti) jamèi javno
manifestiranje, kao i javnu podršku za njihovo opstojanje, u mjeri u kojoj je
to moguæe. Slièno tome što Kymlicka ka®e za jedan od oblika liberalizma,
ka®e i za neke oblike socijaldemokracije. Dakle, prva je poruka ove knjige
da zaštita nacionalnih manjina nije samo specifièna zaštita opæih graðanskih
prava i da se zanemarivanje takve postavke pojavljuje i u nekim oblicima
liberalizma i u nekim oblicima socijaldemokracije.
Druga temeljna poruka koju nam nudi Kymlicka jest ideja da se pošto-
vanje manjinskih prava ipak mo®e realizirati unutar drukèije shvaæene libe-
ralne teorije pravde. Za liberalizam, va®no je da se svakom pojedincu za-
jamèe uvjeti slobodnog djelovanja. Ali, jedan je od temeljnih uvjeta slobod-
nog djelovanja i kulturalna pripadnost. Pojedinac èija je kulturalna pripad-
nost ugro®ena gubi moguænost autonomnog i slobodnog djelovanja, to jest
biranja sadr®aja svog ®ivota u dosljednom ®ivotnom planu. Dakle, ka®e
Kymlicka, liberalizam treba aktivno štititi kulturalnu pripadnost.
Elvio Baccarini