Cena: |
Želi ovaj predmet: | 3 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) PostNet (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
Grad: |
Čurug, Žabalj |
Godina izdanja: 1975
ISBN: posebnost kao centralna kategorija estetika
Jezik: Srpski
Autor: Strani
PROLEGOMENA ZA MARKSISTIČKU ESTETIKU Đerđ Lukač *6416*12-2022
posebnost kao centralna kategorija estetika
Đerđ Lukač autor, Preveo s nemačkog Milan Damnjanović
izdavač: Nolit Beograd 1975 ,
tvrd povez,latinica,278 strana,format: 17 x 12,5 cm ,težina 260 .grama
Stanje:vrlo dobro očuvano-.-nema ispisivanja
iz sadržaja:
- Uvod Ivan Focht, 1. Postavljanje logičkog pitanja posebnog kod Kanta i šelinga, 2.Hegelov pokušaj rešenja, 3.Posebno u svetlosti dijalektičkog marksizma, 4.Estetički problemi posebnog u doba prosvećenosti i kod Getea, 5.Posebno kao centralna kategorija estetike, 6.Konkretizovanje posebnosti kao estetičke kategorije na pojedinim problemima,
Đerđ Lukač
Đerđ Lukač (mađ. György Lukács; Budimpešta, 13. april 1885 — Budimpešta, 4. jun 1971) je bio mađarski hegelijanski i marksistički filozof i književni kritičar. On je jedan od začetnika Zapadnog marksizma, kao tradicije koja je deo marksističke ortodoksne ideologije Sovjetskog Saveza. On je razvio Teoriju postvarenja i doprineo Marksovoj teoriji uvodeći pojam klasne svesti. Bio je, takođe pristalica lenjinizma. On je ideološki razvio i organizovao Lenjinove pragmatične revolucionarne prakse u formalnu filozofiju revolucije.
Kao književni kritičar bio je izuzetno uticajan zbog svog teorijskog razvoja u oblasti realizma i romana, kao književnog žanra. 1919. godine je bio mađarski ministar kulture u kratkotrajnoj Vladi Mađarske Sovjetske republike (mart-april 1919).[1]
Lukač je bio opisivan kao istaknuti marksistički intelektualac staljinističke ere. Procena njegovih dela i ostavštine može biti prilično komplikovana, zato što se činilo kao da Lukač podržava obe strane; sa jedne, staljinizam kao otelotvorenje marksističke misli, a sa druge strane se bori za povratak na pre-staljinistički marksizam.