Cena: |
Želi ovaj predmet: | 1 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 358
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!
Alpar Lošonc se bavi krucijalnim pitanjima današnjice u horizontu evropske tradicije. Posredujući mišljenje Fukoa, Hane Arent, Deride, Karla Šmita, Hajdegera, Agabmena, Liotara, Deleza... ali i Aristotela, Hobsa ili Marksa on se bavi dinamikom moći u Evropi, zastupajući kritičko čitanje njenih istorijskih modaliteta u svetlu današnje konstelacije. Istražujući vidove moći u horizontu liberalizma i njegove istorije, Lošonc se bavi i nekim nemišljenim ali bitnim toposima moderne kulture od savesti, tajne kao društvenog fenomena, odnosa prijatelj neprijatelj, mržnje, dara ... kao i aktualnim problematizacijama biomoći, populizma, suvereniteta. Namera pisca nije nikako antikvarni obuhvat tema, nego propitivanje sa ciljem kritičke analize današnjice. U sklopu razmatranja u duhu političke filozofije i u duhu osobene analitičke antropologije, Lošonc demonstrira snažnu filozofsku imaginaciju koja otkriva dubinsku povezanost aktualnih društvenih i političkih vrednosti sa osnivačkim vrednostima tradicionalne evropske kulture. Nastavljajući svoja istraživanja na prethodne knjigu Suverenitet, moć, kriza, Lošonc na sugestivan i ubedljiv način zaokružuje kompleks suštinskih pitanje o dimenzijama aktualnog sveta afirmišući filozofiju kao produktivni oblik razumevanja i angažmana u stvarima opstanka.
Alpar Lošonc (Temerin, 7. jul 1958) srpski je filozof i akademik, dopisni član sastava Srpske akademije nauke i umetnosti od 8. novembra 2018.[1]
Biografija
Završio je osnovne studije na Pravnom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu 1981. godine i magistarske, a doktorske na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu 1993.[1] Predaje kao redovni profesor na Katedri za društvene nauke na Fakultetu tehničkih nauka Univerziteta u Novom Sadu, kao i na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Segedinu od 1991. godine.[2] Predavao je i na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Osnivački je član European SPES Forum, član Saveza ekonomista Vojvodine i Srbije, Mađarskog bioetičkog društva, Mađarskog filozofskog društva i Društva književnika Vojvodine.[1] Kao urednik je radio u Új Symposion, Létünk, Polja, član je redakcije Zlatna greda, Interdisplinary Yearbook of Business Ethics (koji je bio publikovan u okviru Springer Verlag), član International editorial advisory Board of Regional and Ethnic Studies u Mariboru, član međunarodne redakcije časopisa Panoeconomicus, Kellék, član međunarodne redakcije časopisa za teorijska pitanja filozofije, član Saveta časopisa Humanističke studije u Podgorici i glavni urednik Habitus 2000—2009.[1] Dobitnik je nagrada „Ervin Šinko” 1983. godine i „Ištvan Konc” 2003.[1] Tekstovi su mu prevođeni na francuski, nemački i engleski jezik. Između ostalih, autor je sledećih knjiga: Oblici nedostatka (Forum, Novi Sad, 1988), Hermeneutika sećanja (Forum, Novi Sad, 1998), Moderna na Kolonu (Stubovi kulture, Beograd, 1998), Evropske dimenzije (Forum, Novi Sad, 2002), Suffitientia ecologica (Stylos, Novi Sad, 2005), Neoliberalizam: sudbina ili izbor (koautor), Eseji o državi blagostanja (koautor), Suverenitet, moć i kriza (Svetovi, Novi Sad, 2006), Moć kao društveni događaj (Adresa, Novi Sad, 2009) i Otpor i moć (Novi Sad, 2012)...