ISBN: Ostalo
Godina izdanja: K171
Jezik: Srpski
Autor: Strani

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!


Durant`s, Mansions of Philosophy, ne počinje predgovorom ili uvodom. Počinje pozivom. Otvaraju se vrata i vode nas u hladan mramoriran predsoblje uz stepenice u kultivirano područje. Poslužujemo se vinom i pozivamo na građanski diskurs. Filozofske teme se razlikuju, ali staze su dobro održavane i plodovi njegovog rada zreli su za naše branje. `Primum est bibere` - prvi pije, misleći na učenje. Okupili smo se da čujemo što filozof misli mudrim.
On bere goruća pitanja, pod naslovima, kao što su Moral nacija, Slučaj protiv napretka, Dolazak socijalizma. Nemojte se odlagati. Ovo nije udžbenik. To je vrlo ljudska knjiga. Kako se odlomci razvijaju, nalazite se pod dubokim utjecajem. Pitanja koja su formulirana u našim kolektivnim umovima se rješavaju, pomičući nas, iz oluje, s učinkom koji zadovoljava.
Jasno je da onaj tko rukuje ovom olovkom nije amater. Njegove fraze dočaravaju zlatnu tapiseriju. Stranicu za stranicom, priča, što je bilo prije, gdje smo bili i mogućnosti. Bez zahtjeva ili propovijedanja, uz tempo ljubaznog vodstva dovedeni smo do visina panoramskog sjaja. Njegovo pero piše: `Znanje je moć, ali samo je mudrost sloboda`, s obzirom na riječi: `bogati smo mehanizmom, a siromašni svrhom` i jednako istinito danas kao 1929., `imamo sto tisuća političara, & ali jedan državnik.`
Ovo je putovanje civiliziranog čovjeka izmještenog iz poljoprivrede, presađenog u tvornicu, preseljenog iz sela u grad u grad, kako nas je ekonomska promjena podijelila od davno uspostavljenih koncepata do novih stvarnosti novog doba, ispričana toplim glasom.


Vilijam Džejms Djurant (engl. William James Durant; Nort Adams, 5. novembar 1885 — Los Anđeles, 7. novembar 1981) je bio američki pisac, istoričar i filozof. Najpoznatiji je po svojoj jedanaestotomnoj Istoriji svetske civilizacije (engl. The Story of Civilization) koju je napisao zajedno sa svojom suprugom Arijel i objavljivao između 1935. i 1975. Njegovo ranije delo Istorija filozofije (engl. The Story of Philosophy), koju je napisao 1926, je značajno pomoglo popularizovanju filozofije.

Djuran je nagrađen Pulicerovom nagradom 1968. i Predsedničkim ordenom slobode 1977.

Prema navodima hrvatskog novinara, Darka Hudelista, Dobrica Ćosić, srpski pisac i političar, bio je pod uticajem Djuranta u svojoj mladosti.