Cena: |
Želi ovaj predmet: | 5 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Jezik: Engleski
Godina izdanja: K160
Autor: Strani
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Eng. Jezik!
Nijedan drugi marksistički tekst nije se približio postizanju slave i utjecaja Komunističkog manifesta. Preveden na preko 100 jezika, ovaj jasan poziv radnicima svijeta radikalno je oblikovao događaje u dvadesetom stoljeću. No, kakvu je to važnost za nas danas?
U ovoj vitkoj knjizi Slavoj Žižek tvrdi da, iako se eksploatacija više ne događa onako kako ju je Marx opisao, ona nikako nije nestala; naprotiv, profit koji se nekada stvarao iskorištavanjem radnika pretvarao se u rentu prisvojenu privatizacijom `općeg intelekta`. Poduzetnici poput Billa Gatesa i Marka Zuckerberga postali su iznimno bogati ne zato što iskorištavaju svoje radnike, već zato što prisvajaju stanarinu kako bi milijunima ljudi omogućili sudjelovanje u novom obliku `općeg intelekta` koji posjeduju i kojim upravljaju. No, čak i ako se Marxova analiza više ne može primijeniti na naš suvremeni svijet globalnog kapitalizma bez značajne revizije, temeljnog problema kojim se on bavio, problema zajedničkog u svim njegovim dimenzijama - zajedničkog dobra prirode, kulturnog dobra, a zajedničko kao univerzalni prostor čovječanstva iz kojega nitko ne smije biti isključen - ostaje relevantno kao i uvijek.
Ovo pravovremeno razmišljanje o trajnoj važnosti Komunističkog manifesta bit će od velike vrijednosti za sve zainteresirane za ključna pitanja radikalne politike današnjice.
Slavoj Žižek (rođen 21. marta 1949. u Ljubljani) je slovenački filozof, kulturni kritičar i teorijski psihoanalitičar. Poznat je po svojoj interpretaciji i nadgradnji teorije psihoanalize Žaka Lakana, koju je primenio na pop kulturu i sociologiju. Svrstava se u filozofe poststrukturalizma. Takođe pripada grupi mislilaca inspirisanih marksizmom.
Žižek je stekao doktorat iz filozofije na Univerzitetu u Ljubljani, a pshioanalizu je studirao u Parizu (Université de Vincennes à Saint-Denis). Od 2005. je akademik Slovenačke akademije nauka. Danas radi kao istraživač na Sociološkom institutu Univerziteta u Ljubljani. Često je gost univerziteta širom sveta (SAD: Prinston, Kolumbija).
Žižek je jedan od najplodnijih filozofskih pisaca današnjice[1]. Napisao je više od 100 knjiga i preko 900 radova ukupno. Piše na slovenačkom, francuskom i engleskom jeziku.
Neke o tema kojima se bavi su: fundamentalizam, tolerancija, politička korektnost, globalizacija, subjektivnost, ljudska prava, mitovi, sajberspejs, postmodernizam, multikulturalizam, postmarksizam, i ličnosti poput Alfreda Hičkoka, Dejvida Linča i Lenjina.
Znak, označitelj, pismo [Beograd, Mladost, 1976]
Birokratija i uživanje [Beograd, Radionica SIC, 1984]
Metastaze uživanja [Beograd, I. Čolović : S. Glišić : I. Mesner, 1996]
Manje ljubavi - više mržnje!: ili, zašto je vredno boriti se za hrišćansko nasleđe [Beograd, Beogradski krug, 2001]
Škakljivi subjekt: odsutno središte političke ontologije [Sarajevo, Šahinpahić, 2006]
Nedjeljivi ostatak: ogled o Šelingu i srodnim pitanjima [Zagreb, Demetra, 2007]
Ispitivanje realnog [Novi Sad, Akademska knjiga, 2008]
O nasilju [Zagreb, Naklada Ljevak, 2008]
Čudovišnost Hrista: teologija i revolucija [Beograd, Otkrovenje, 2009]
Filmovi
Perverznjakov vodič kroz bioskop, 2006. (The Pervert`s Guide to Cinema)
Vanzemaljac, Marks i kompanija - Slavoj Žižek, jedan portret, 2006. (Alien, Marx & Co. - Slavoj Žižek, Ein Porträt)
Žižek!, 2005. (Žižek!)
Realnost virtuelnog, 2004. (The Reality of the Virtual)