Cena: |
Želi ovaj predmet: | 4 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: K10 / 277
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!
Filozof, sveštenik, lingvista, naučnik, matematičar i istoričar i teoretičar umetnosti, Florenski je najpoznatiji i najprevođeniji pravoslavni bogoslov kod nas. Ubijen je u staljinskom logoru. U ovih pet ogleda o beskonačnosti, antinomijama, umetničkim i književnim vizijama bivaju nam otkriveni fundamentalni stavovi o nekim vitalnim pitanjima u matematičkom, fi lozofskom i, uopšte, simboličkom vidokrugu, a koja su opet samo fragmenti neizmernog kontinenta zvanog otac Pavel Florenski.
Otac Pavel Florenski (ruski: Pavel Florenskij) jedan je od najvećih i najšarenijih ruskih mislilaca, ličnost sa raznolikim interesovanjima i dubokim znanjem u oblasti teologije, filozofije, matematike, muzike, filologije, elektrotehnike, istorije umetnosti i drugih.
Pavel Florenski je diplomirao na Fizičko-matematičkom fakultetu Moskovskog univerziteta Lomonosov i Moskovskoj bogoslovskoj akademiji, gde je kasnije predavao istoriju filozofije. 1911. godine zaređen je za sveštenika.
Posle boljševičke revolucije zauzimao je vodeću poziciju u Glavelectru, gde je proučavao električna polja i dielektriku. 1921. izabran je za profesora na VHUTEMAS-u, gde je držao kurs predavanja „Analiza prostora u umetničkim delima“. 1933. uhapšen je i osuđen na 10 godina zatvora. Streljan je u logoru Solovecki 8. decembra 1937. Posthumno je rehabilitovan 1958. godine.
Filozofi Pavel Florenski i Sergej Bulgakov, slika Mihaila Nesterova, 1917
Pod uticajem platonizma i starogrčke filozofije, Florenski je sebi postavio za cilj da helensku i hrišćansku filozofsku tradiciju što više približi. U njegovoj metafizici, zasnovanoj na novoj metodi fenomenologije, važno mesto zauzimaju simbolizam i semiotika. Florenski nastoji da pronađe primarne simbole, ključne za duhovno-materijalnu kulturu, od kojih se grade različite sfere stvarnosti i koji se ogledaju u različitim oblastima kulture [2]. Sa svojim filozofskim razmišljanjima o simbolu, Florenski je pristupio opštoj teoriji sistema znakova i bio je jedna od prethodnica strukturnog i sistematskog pristupa u nauci.