pregleda

Izabrani ogledi - Margerit Jursenar


Cena:
990 din
Želi ovaj predmet: 1
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Ostalo (pre slanja)
Pouzećem
Lično
Grad: Novi Sad,
Novi Sad
Prodavac

Askeza (5969)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 10891

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: K226
Jezik: Srpski
Autor: Strani

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!


- Pristup tantrizmu
- Ta kobna lakoca umiranja
- Ko zna da li dusa zivotinja ide dole
- Zadusnice
- Vatre solsticija
- Uskrsnja sekvenca
- Bozicna glosa
- Svetkovine godine koja se vrti
- O nekoliko erotskih i mistickih tema Gita - Govinda
- Vreme taj veliki vajar
- Ton i govor u istorijskom romanu
- Misima ili Vizija praznine
- Humanizam i hermetizam kod Tomasa Mana
- Kriticka preyentacija kod Konstantina Kavafija
- Piranezijev crni mozak
- Istorijski likovi u delu Historia Augusta

Margerit Jursenar (franc. Marguerite Yourcenar; Brisel, 8. jun 1903 — Bar Harbor, 17. decembar 1987) je bila francuska romansijerka, pripovedateljka i esejistkinja. Stekla je svetsku slavu svojim istorijskim i metafizičkim romanima, u kojima dominiraju likovi iz daleke prošlosti. Posebno je poznata po romanu „Hadrijanovi memoari“.

Biografija
Rodila se u Briselu kao Margerit Antoanet Žan Mari Gizlen Kleneverk de Krejankur, u mešovitoj francusko-belgijskoj porodici. Majka joj je umrla deset dana posle porođaja, te se o njenom vaspitanju brinula baka. Otac je još u detinjstvu usmerio i usadio joj ljubav prema klasičnoj grčkoj i rimskoj kulturi, a Margerit je počela da piše već u ranoj mladosti. Prvi roman „Aleksis ili trakat o uzaludnoj borbi“ objavila je 1929. Njeno interesovanje za orijent, srednji vek i antiku doprinelo je niz dela u međuratnom periodu, od kojih su posebno zanimljive „Orijentalne priče“ (1938), sa tri teme iz srpske epske tradicije („Osmeh Kraljevića Marka“, „Zidanje Skadra“ i „Smrt Kraljevića Marka“). Svetsku slavu stekla je romanima „Hadrijanovi memoari“ (1951) i „Crna mena“ (1968). Najveći deo života proživela je u Americi, u koju je otišla početkom Drugog svetskog rata, na poziv univerzitetske profesorke Grejs Frik, da bi njih dve ostale nerazdvojene zauvek. Margerit Jursenar je prva žena koja je izabrana u Francusku akademiju 6. marta (1980). I druga njena književna dela („Oproštajni udarac“, „Lavirint“, „Aleksis“, „Legende vekova“, „Venac i lira“...) zokružuju njen književni opus.[1]

Bila je član Francuske akademije, na poziciji 3, u periodu 1980-1987. Postoji film Osmeh Margaret Jursenar.

◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼

☑ Zamolio bih clanove koji zele licno preuzimanje, da ne postavljaju uslove kako, sta, gde... licno preuzimanje je na mojoj adresi na Telepu, ako Vam to ne odgovara kupujte od nekog drugog.


☑ Svi predmeti su fotografisani na prirodnom svetlu, nema nikakvih filtera, efekata ili neceg slicnog !

❗❗❗ NE SALJEM U INOSTRANSTVO ❗❗❗

☑ Dobro pogledajte fotografije, da ne dodje do nekog nesporazuma!

☑ Tu sam za sva pitanja!

☑ Knjige saljem nakon uplate!

☑ POUZECEM SALJEM SAMO CLANOVIMA BEZ NEGATIVNIH OCENA!!!! Takodje ne saljem clanovima koji su novi tj. bez ocena!!!


☑ Filmski plakati:

☑ Molim Vas da ne ocekujete od plakata da izgledaju kao da su sada izasli iz stamparije, ipak neki od plakata imaju godina... i mi se nakon 50 godina zguzvamo :) Trudim se da ih sto bolje fotografisem kako bi ste imali uvid u stanje.

☑ Sto se tice cena plakata, uzmite samo u obzir da su ovo originalni plakati iz perioda filma, i da kada bi ste hteli da napravite (odstampate) bilo kakav filmski plakat sa intereneta kostalo bi Vas verovatno vise od hiljadu dinara...

☑ Antikvarne knjige:

☑ Sto se tice antikvarnih knjiga, molim Vas da ne ocekujete da knjige koje su stare neke i po 150 godina budu u savrsenom stanju, budite srecni sto su uopste pozivele toliko vremena i sto je informacija jos uvek u njima, a stanje kakvo je takvo je, uvek mogu da se odnesu da se prekorice i malo sreda, pa da opet dobiju malo svezine, naravno ko to zeli.




Predmet: 65210849
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!


- Pristup tantrizmu
- Ta kobna lakoca umiranja
- Ko zna da li dusa zivotinja ide dole
- Zadusnice
- Vatre solsticija
- Uskrsnja sekvenca
- Bozicna glosa
- Svetkovine godine koja se vrti
- O nekoliko erotskih i mistickih tema Gita - Govinda
- Vreme taj veliki vajar
- Ton i govor u istorijskom romanu
- Misima ili Vizija praznine
- Humanizam i hermetizam kod Tomasa Mana
- Kriticka preyentacija kod Konstantina Kavafija
- Piranezijev crni mozak
- Istorijski likovi u delu Historia Augusta

Margerit Jursenar (franc. Marguerite Yourcenar; Brisel, 8. jun 1903 — Bar Harbor, 17. decembar 1987) je bila francuska romansijerka, pripovedateljka i esejistkinja. Stekla je svetsku slavu svojim istorijskim i metafizičkim romanima, u kojima dominiraju likovi iz daleke prošlosti. Posebno je poznata po romanu „Hadrijanovi memoari“.

Biografija
Rodila se u Briselu kao Margerit Antoanet Žan Mari Gizlen Kleneverk de Krejankur, u mešovitoj francusko-belgijskoj porodici. Majka joj je umrla deset dana posle porođaja, te se o njenom vaspitanju brinula baka. Otac je još u detinjstvu usmerio i usadio joj ljubav prema klasičnoj grčkoj i rimskoj kulturi, a Margerit je počela da piše već u ranoj mladosti. Prvi roman „Aleksis ili trakat o uzaludnoj borbi“ objavila je 1929. Njeno interesovanje za orijent, srednji vek i antiku doprinelo je niz dela u međuratnom periodu, od kojih su posebno zanimljive „Orijentalne priče“ (1938), sa tri teme iz srpske epske tradicije („Osmeh Kraljevića Marka“, „Zidanje Skadra“ i „Smrt Kraljevića Marka“). Svetsku slavu stekla je romanima „Hadrijanovi memoari“ (1951) i „Crna mena“ (1968). Najveći deo života proživela je u Americi, u koju je otišla početkom Drugog svetskog rata, na poziv univerzitetske profesorke Grejs Frik, da bi njih dve ostale nerazdvojene zauvek. Margerit Jursenar je prva žena koja je izabrana u Francusku akademiju 6. marta (1980). I druga njena književna dela („Oproštajni udarac“, „Lavirint“, „Aleksis“, „Legende vekova“, „Venac i lira“...) zokružuju njen književni opus.[1]

Bila je član Francuske akademije, na poziciji 3, u periodu 1980-1987. Postoji film Osmeh Margaret Jursenar.
65210849 Izabrani ogledi - Margerit Jursenar

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.