pregleda

KANT I NEOSKOLASTIKA 1 Stjepan Zimmermann


Cena:
2.500 din
Želi ovaj predmet: 1
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Lično
Grad: Šabac,
Šabac
Prodavac

marija015 (20270)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 44038

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1920
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

50270) KANT I NEOSKOLASTIKA , Dr. Stjepan Zimmermann , Tisak Nadbiskupske tiskare Zagreb 1920 , 1. dio, sustavno - kritički
Zimmermann [ci`merman], Stjepan, hrvatski filozof i teolog (Virovitica, 24. XII. 1884 – Zagreb, 13. IV. 1963). Teologiju i filozofiju studirao u Zagrebu i Beču do 1907., kada je bio zaređen za svećenika. Na Papinskom sveučilištu Gregoriana postigao doktorat 1910., do 1918. predavao logiku i psihologiju u Nadbiskupskoj gimnaziji u Zagrebu, a iste godine habitirao se »za cjelokupnu filozofiju« i postao najprije izvanrednim, a ubrzo i redovitim profesorom filozofije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Bio je rektor Kraljevskoga sveučilišta u Zagrebu (1923–24). U veljači 1946. zabranjeno mu je javno djelovanje zbog potpore ustaškoj vlasti. Premda je zastupao neoskolastičku teoriju objektivnosti spoznaje, s O. Külpeom, E. Husserlom i drugim tadašnjim filozofima nastojao je osuvremeniti neoskolastičku spoznajno-teorijsku problematiku. Cilj je spoznaje stjecanje sigurnosti o nekom stanju stvari, posljedak čega je pristajanje uz neki sud. Pretpostavka je ispravnoga suđenja poznavanje razlogâ koji mu prethode, tj. kriterija i mjerila istine. Time svakoj spoznaji prethodi odluka o tom što se podrazumijeva pod istinom. Razumskoj istini prethodi objavljena istina vjere i ona je posljednje mjerilo prosudbe valjanosti spoznaja. Kultura i civilizacija trebaju počivati na jednoj istini koja je zajednička cjelokupnomu čovječanstvu, a čovječnost čovjeka sastoji se u ljubavi prema istini, koja je neizostavna pretpostavka uspostave humanoga društva. U razmatranju filozofije K. Jaspersa i M. Heideggera, Zimmermann im prigovara nijekanje mogućnosti objektivne spoznaje i svođenje smisla čovjekova bitka isključivo na »ovosvjetni« život. Glavna djela: Kant i neoskolastika (I–II, 1920–21), Uvod u filozofiju (1922), Opća noetika (1926), Filozofija kršćanstva (1930), Temelji filozofije (1934), Filozofija i religija (1936), Filozofija života (1941), Nauka o spoznaji (1942), Kriza kulture (1943), Putem života (1945).

Citiranje:
Zimmermann, Stjepan. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020.
mek povez, format 16 x 24 cm , latinica, 189 strana, deo knjige nepročitan, nerasečeni tabaci , ponegde delovi teksta blago i neupadljivo podvlačeni grafitnom olovkom, lako se može izbrisati , opšte stanje knjige veoma dobro

CENOVNIK POŠTE SRBIJE od 1.aprila 2023. ZA PREPORUČENE TISKOVINE: :

od 101 g do 250 g 138 din
od 251 g do 500 g 169 din
od 501 g do 1.000 g 180 din
od 1.001 g do 2.000 g 211 din


Predmet: 62262493
50270) KANT I NEOSKOLASTIKA , Dr. Stjepan Zimmermann , Tisak Nadbiskupske tiskare Zagreb 1920 , 1. dio, sustavno - kritički
Zimmermann [ci`merman], Stjepan, hrvatski filozof i teolog (Virovitica, 24. XII. 1884 – Zagreb, 13. IV. 1963). Teologiju i filozofiju studirao u Zagrebu i Beču do 1907., kada je bio zaređen za svećenika. Na Papinskom sveučilištu Gregoriana postigao doktorat 1910., do 1918. predavao logiku i psihologiju u Nadbiskupskoj gimnaziji u Zagrebu, a iste godine habitirao se »za cjelokupnu filozofiju« i postao najprije izvanrednim, a ubrzo i redovitim profesorom filozofije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Bio je rektor Kraljevskoga sveučilišta u Zagrebu (1923–24). U veljači 1946. zabranjeno mu je javno djelovanje zbog potpore ustaškoj vlasti. Premda je zastupao neoskolastičku teoriju objektivnosti spoznaje, s O. Külpeom, E. Husserlom i drugim tadašnjim filozofima nastojao je osuvremeniti neoskolastičku spoznajno-teorijsku problematiku. Cilj je spoznaje stjecanje sigurnosti o nekom stanju stvari, posljedak čega je pristajanje uz neki sud. Pretpostavka je ispravnoga suđenja poznavanje razlogâ koji mu prethode, tj. kriterija i mjerila istine. Time svakoj spoznaji prethodi odluka o tom što se podrazumijeva pod istinom. Razumskoj istini prethodi objavljena istina vjere i ona je posljednje mjerilo prosudbe valjanosti spoznaja. Kultura i civilizacija trebaju počivati na jednoj istini koja je zajednička cjelokupnomu čovječanstvu, a čovječnost čovjeka sastoji se u ljubavi prema istini, koja je neizostavna pretpostavka uspostave humanoga društva. U razmatranju filozofije K. Jaspersa i M. Heideggera, Zimmermann im prigovara nijekanje mogućnosti objektivne spoznaje i svođenje smisla čovjekova bitka isključivo na »ovosvjetni« život. Glavna djela: Kant i neoskolastika (I–II, 1920–21), Uvod u filozofiju (1922), Opća noetika (1926), Filozofija kršćanstva (1930), Temelji filozofije (1934), Filozofija i religija (1936), Filozofija života (1941), Nauka o spoznaji (1942), Kriza kulture (1943), Putem života (1945).

Citiranje:
Zimmermann, Stjepan. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020.
mek povez, format 16 x 24 cm , latinica, 189 strana, deo knjige nepročitan, nerasečeni tabaci , ponegde delovi teksta blago i neupadljivo podvlačeni grafitnom olovkom, lako se može izbrisati , opšte stanje knjige veoma dobro
62262493 KANT I NEOSKOLASTIKA 1 Stjepan Zimmermann

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.