Cena: |
Želi ovaj predmet: | 6 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | BEX Pošta DExpress Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: .
Jezik: Srpski
Autor: Strani
odlično
IZBOR IZ DJELA
CLAUDE - HENRI DE SAINT - SIMON
Izbor napravio Mile Joka
Izdavač: ŠKOLSKA KNJIGA Zagreb
Godina izdanja: 1979
Pismo: latinica
Povez: tvrdokoričeni
Dimenzije: 24 x 17 cm
Broj stranica: 307
Klod Anri de Rovroj, grof od Sen Simona (franc. Claude Henri de Rouvroy, comte de Saint-Simon; 17. oktobar 1760 – 19. maj 1825) bio je francuski političar i teoretičar ekonomije čije su misli imale važnu ulogu u politici, ekonomiji, sociologiji i filozofiji. Stvorio je političku i ekonomsku idelogiju poznatu kao industrijalizam koja je tvrdila da su potrebe radničke klase morale biti priznate i ispunjene kako bi društvo imalo efikasnu ekonomiju.[1] Za razliku od kasnijih shvatanja po kojima se termin „radnička klasa“ odnosi samo na fizičke radnike, shvatanje San Simona ovog termina se odnosilo na sve radnike koji su se bavili bilo kakvim radom koji je doprinosio društvu, to je uključivalo preduzetnike, naučnike, bankare, kao i fizičke radnike.[2] On je rekao da glavnu pretnju za potrebe radničke klase predstavlja druga klasa poznata kao klasa nerada ( idling class), koja je uključivala sposobne ljude koji preferiraju da parazitiraju i koriste rad drugih, dok pokušavaju da izbegnu posao. Sveti Simon je naglasio potrebu za priznanje zasluga pojedinca i potrebu hijerarhije zasluga u društvu i ekonomiji, kao što su hijerarhijski zasnovane organizacije rukovodilaca i naučnika koji su donosioci odluka u vladi. Oštro je kritikovao bilo kakvo intervenisanje vlade u ekonomiji, izvan njene obaveze da obezbedi da ne postoje prepreke produktivnom radu i da smanji broj „neradnika“ u društvu, smatrajući bilo kakvu dalju intervenciju nametljivom. Ova idelogija je inspirisala i uticala na utopijski socijalizam, liberalni teoretičar Džon Stjuart Mil , anarhizam preko svog osnivača Pjera Žozefa Prudona , i marksizam kroz Karla Marksa i Fridriha Engelsa koji su naveli San Simona kao inspiraciju svojih dela i identifikovali ga utopijskog socijalistu. Međutim istoričar Alan Rajan smatra sledbenike San Simona, umesto samog San Simona, odgovornim za porast utopijskog socijalizma koji je zasnovan na idejama San Simona. On takođe smatra da postoje razlike između shvatanja San Simona i Marksa, jer San Simon nikad nije promovisao klasni konflikt kao rešenje društvenih problema niti je termin „radnička klasa“ ograničio samo na fizičke radnike, kako to definišu marksisti. San Simon, za razliku od Marksa, nije smatrao preovlađujuć oblik svojine kao najvažnije pitanje u ekonomiji, već oblik upravljanja. Osim toga, San Simon se nije protivio kapitalistima i smatrao ih je važnom komponentom radničke klase. Kasnije je San Simon svojim idejama uticao na sociologa i ekonomistu Torstena Veblena, uključujući Veblenovo stvaranje institucionalne ekonomije koja je uključila istaknute ekonomiste kao pristalice.[3] Alan Rajan navodi da je 1950 bilo jasno da je San Simon izmislio moderno shvatanje industrijskog društva i njegove organizacije. San Simon i njegov sekretar Ogist Kont razvijali su ono što će Kont kasnije završiti kao sociologiju.