pregleda

Metafizika lepog - Artur Šopenhauer


Cena:
605 din
Želi ovaj predmet: 5
Stanje: Novo
Garancija: Ne
Isporuka: AKS
Lično preuzimanje
Plaćanje: Pouzećem
Lično
Rok isporuke: 2-7
Prodavac Pravno lice

Godina izdanja: 2016
ISBN: 978-86-7157-449-5
Jezik: Srpski
Autor: Strani

Format: 21 cm
Broj strana: 117
Povez: Broš
Pismo: Ćirilica

Učenje o lepom i o umetnosti čini sastavni deo Šopenhauerove filozofije. Šopenhauerova estetika, u naročitom vidu i na osnovu filozofije sveta kao volje i predstave, obnavlja Platonovu idealističku teoriju lepog u umetnosti.

„Mi u lepom uvek shvatamo bitne i origi­nalne oblike žive i mrtve prirode, dakle, pla­tonske ideje prirode, i tome shvatanju je uslov i njegov bitni odgovarajući od volje čisti sub­jekt saznanja, to je čista inteligencija, bez namera i bez ciljeva. Na taj način, pri nastajanju jednog estetičkog shvatanja volja potpuno išče­zava iz svesti. A volja je jedini uzrok svih naših jada i bolova. To je poreklo onoga dopadanja i one radosti koja prati shvatanje lepoga, ono se, dakle, sastoji u otklanjanju svake moguć­nosti patnje“…

„Najveća je od svih ludosti – žrtvovati svoje zdravlje, ma šta to bilo; zbog sticanja imovine, zbog napredovanja u službi, zbog učenosti, zbog slave, a da o toj slasti i kratkotrajnim užicima i da ne govorimo. Šta više, zdravlju treba sve podrediti“.

Artur Šopenhauer (1788-1860) nemački filozof idealist, klasični predstavnik pesimizma. Rođen je u Gdanjsku, a umro u Frankfurtu na Majni. Smatrao je da je volja osnova svega, da je večito nezadovoljena i da je zato život beksrajna patnja. Iz toga proizilazi i da je ovaj svet najgori od svih svetova. Cilj življenja je nirvana, tj. budizam.

Dela: Svet kao volja i predstava, Metafizika lepog, Metafizika polne ljubavi, O geniju, O stilu i pisanju, O religiji i dr.

Plaćanje pouzećem.

Predmet: 60387397
Format: 21 cm
Broj strana: 117
Povez: Broš
Pismo: Ćirilica

Učenje o lepom i o umetnosti čini sastavni deo Šopenhauerove filozofije. Šopenhauerova estetika, u naročitom vidu i na osnovu filozofije sveta kao volje i predstave, obnavlja Platonovu idealističku teoriju lepog u umetnosti.

„Mi u lepom uvek shvatamo bitne i origi­nalne oblike žive i mrtve prirode, dakle, pla­tonske ideje prirode, i tome shvatanju je uslov i njegov bitni odgovarajući od volje čisti sub­jekt saznanja, to je čista inteligencija, bez namera i bez ciljeva. Na taj način, pri nastajanju jednog estetičkog shvatanja volja potpuno išče­zava iz svesti. A volja je jedini uzrok svih naših jada i bolova. To je poreklo onoga dopadanja i one radosti koja prati shvatanje lepoga, ono se, dakle, sastoji u otklanjanju svake moguć­nosti patnje“…

„Najveća je od svih ludosti – žrtvovati svoje zdravlje, ma šta to bilo; zbog sticanja imovine, zbog napredovanja u službi, zbog učenosti, zbog slave, a da o toj slasti i kratkotrajnim užicima i da ne govorimo. Šta više, zdravlju treba sve podrediti“.

Artur Šopenhauer (1788-1860) nemački filozof idealist, klasični predstavnik pesimizma. Rođen je u Gdanjsku, a umro u Frankfurtu na Majni. Smatrao je da je volja osnova svega, da je večito nezadovoljena i da je zato život beksrajna patnja. Iz toga proizilazi i da je ovaj svet najgori od svih svetova. Cilj življenja je nirvana, tj. budizam.

Dela: Svet kao volja i predstava, Metafizika lepog, Metafizika polne ljubavi, O geniju, O stilu i pisanju, O religiji i dr.
60387397 Metafizika lepog - Artur Šopenhauer

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.