ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1966.
Jezik: Srpski
Autor: Strani

Filozofija i kršćanstvo: Racionalna kritika iracionalnog shvaćanja / Branko Bošnjak


Zagreb 1966. Tvrd povez, zaštitni omot, 625 strana.
Napomena: iskrzan zaštitni omot; ako se to izuzme, knjiga je odlično očuvana.


Dijalog o odnosu filozofije i religije može nekima izgledati kao Sizifov posao, jer svaka se religija drži svoje dogmatike kao jedine istine, a suprotna mišljenja uopće ne prihvaća. Iako se te razlike ispoljavaju već 20 stoljeća, ipak je takav razgovor nužan, jer svaka generacija i epoha imaju svoje povijesno iskustvo. Na tom tlu oblikuje se određeni kriterij i prema sistemima ideja.
Kršćanstvo sebe shvaća kao religiju apsolutne budućnosti. Općenito može se reći da svaka religija smatra da sadrži krajnju istinu svijeta. Filozofska kritika, koja ostaje na tlu razložnog mišljenja, ne može nikada u religiji tražiti kriterij svog shvaćanja. Filozofija se mora suprotstaviti svakoj religiji, jer zna da je bit ljudskog bića u kritičkom odnosu prema svemu što jest. U tom horizontu religija je ljudska iluzija. Mišljenje je svjesno svojih granica. Razgovor o totalitetu ne može se nikada osloboditi nekih svojih pretpostavki, jer bitak kao cjelina ne može biti predmet iskustva. Na tom kriteriju vodila se borba i protiv stare metafizike, koja je mislila da je spoznala apsolut, kao što su to za sebe tvrdile i sve religije.
Totalitet je za čovjeka misterij. No to ne znači da se zbog toga treba prepustiti maštanju o eshatološkim željama. Filozofiji nije potrebna onostranost, jer ne želi biti utjeha, već ostaje kritička svijest svijeta.
U tom smislu napisana je ova knjiga. Čitalac će vidjeti zašto filozofija mora da odredi svoj odnos prema religiji i zašto je čovjek slobodan samo tada kad sebe shvati kao najviše biće bitka. U dijalogu kritičke filozofije s kršćanstvom iznijeti su u ovoj knjizi mnogi primjeri teza i antiteza, u kojima se logikom samog predmeta dolazi do nužnih zaključaka. Autor ove knjige težio je za tim da pokaže — zašto je filozofski odnos prema svijetu bića — jedino adekvatan put u tumačenju mjesta i smisla čovjekove egzistencije. Iz takvog odnosa dobiva se i racionalni kriterij za društveno i povijesno djelovanje. Primjere za to autor je iznio opširnije u poglavlju: Socijalizam i religija.
Sintezu svojih pogleda o teologiji, kršćanstvu i religiji uopće dao je autor u drugom dijelu šestog poglavlja. To je pokušaj novog pristupa toj aktuelnoj tematici ne samo u povijesnom već i u problematskom određenju.