Godina izdanja: 1987
ISBN: 86-21-00077-6
Jezik: Srpski
Autor: Strani

ODLICNO OCUVANA KNJIGA IZ 1987.god.-2.IZDANJE.KNJIGA JE IZ KUCNE BIBLIOTEKE, BEZ IKAKVIH NEDOSTATAKA, STANJE:OCUVANOST KNJIGE:ODLICNO(5), VIDETI FOTOGRAFIJE KNJIGE I SADRZAJ!KAPITALNO HEGELOVO DELO ! Filozofiji nedostaje prednost koja je od koristi drugim znanostima, u pogledu svojih predmeta, može pretpostaviti da su neposredno dani predodžbom i da je metoda spoznavanja za početak i dalji tok već prihvaćen.Doduše, njeni su predmeti prije svega zajednički s religijom. Obje imaju za svoj predmet istinu, i to u najširem smislu, - u tom smislu da je bog istina i da je samo on istina. Obje se zatim bave područjem konačnoga, prirodom, ljudskim duhom, njihovim međusobnim odnosom i odnosom prema bogu kao svojoj istini. Stoga filozofija, doduše, može pretpostaviti poznavanje svojih predmeta, štaviše, ona mora pretpostaviti takvo poznavanje kao i inače neki interes za njih, i to već zato što svijest sebi po vremenu prije stvara predodžbe o predmetima nego pojmove o njima, a misaoni duh dapače samo kroz predočivanje i obraćajući se njemu napreduje do misaonog spoznavanja i shvaćanja. ISBN: 86-21-00077-6 Naziv knjige:ENCIKLOPEDIJA FILOZOFIJSKIH ZNANOSTI
Godina izdanja: 1987.2.IZDANJE
Jezik:Srpski
Autor:GEORG WILHELM FRIDRICH HEGEL
Izdavač: Veselin Masleša, Svjetlost,Sarajevo
Biblioteka: Logos-drugo izdanje
Prevod dela: Enzyklopädie der philosophiehen Wissenschaften im Grudrisse - Georg Wilhelm Friedrich Hegel
Prevod: Viktor D. Sonnefeld
Godina: 1987.2.IZDANJE
Broj strana: 534
Format: 20x14
Povez: tvrd
Očuvanost:odlicno(5)
Filozofija duha – filozofija: sistematika - klasični nemački idealizam Hegel, Georg Wilhelm Friedrich
Struka HUMANISTIČKE ZNANOSTI I PODRUČJA, LIČNOSTI
Georg Wilhelm Friedrich Hegel
Hegel, Georg Wilhelm Friedrich, njemački filozof (Stuttgart, 27. VIII. 1770 – Berlin, 14. XI. 1831). Izvanredni profesor u Jeni (1805), profesor filozofije u Heidelbergu (1816) i Berlinu (1818). Filozof idealizma koji je imao golem utjecaj na misao i povijest XIX. i XX. stoljeća. Bavio se logikom, etikom, poviješću, religijom i estetikom. Najznačajnije je u njegovoj filozofiji dijalektičko shvaćanje razvitka kojim teza vodi antitezi, te obje sintezi. Tu metodu primjenjuje u razvoju misli i logike, ali i u djelovanju povijesti svijeta koja je prema njemu proces razvoja i ostvarenja svjetskoga duha (Weltgeist). Njegov filozofski sustav dijeli se na znanost logike, filozofiju prirode i filozofiju duha. Utemeljio moderno shvaćanje odnosa između društva i države, pojedinca i zajednice. U djelima Povijest filozofije i Filozofija povijesti prikazao je napredovanje svijesti o slobodi. Glavna djela: Fenomenologija duha; Znanost logike; Nacrt enciklopedije filozofskih znanosti; Osnovne crte filozofije prava; Filozofija povijesti. → hegelizam ili hegelijanstvo