pregleda

Artur Šopenhauer - Pareneze i maksime


Cena:
300 din
Želi ovaj predmet: 4
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Lično
Grad: Beograd-Zvezdara,
Beograd-Zvezdara
Prodavac

ljilja_bgd (1270)

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 6395

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1990
Jezik: Srpski
Autor: Strani

Artur Šopenhauer - Pareneze i maksime
Moderna, Beograd, 1990
87 str.
meki povez
stanje: dobro, posveta na prvoj strani hemijskom olovkom, beleške na par strana.

prema prevodu S. Predića

U ovom delu A. Šopenhauer, na sebi svojstven način, tumači svet, naravno, ne težeći nekakvoj naučnoj potpunosti i sistematizaciji u izlaganju. Interesuju ga: opšti pogledi, pogledi prema sebi, zatim prema drugima i na kraju, `prema životu i sudbini`. Kao najviše pravilo uzeo je Aristotelovu misao iz Nikomahove etike: `Ne teži pametan čovek da ima zadovoljstva nego da nema bola`. Jer ono upućuje ne na uživanje u životu, nego da se izbegne patnja i zlo. Ko izbegne bolove, taj je srećan. Najbolje što svet pruža jeste: `bezbolna mirna snošljiva egzistencija`. Njegov sistem filosofije, na momente, uključuje se u Platonovu misao: `NIšta zemaljsko nije vredno velike želje`, a moglo bi se reći da veoma uspešno sledi i Horacijev stav: `Nihil est ab omni beatum` (Ništa nije sa svih strana srećno). Jer sve je podložno dejstvu vremena i stalnoj promenljivosti. Pa i čovek, možda, ponajviše.

Arthur Schopenhauer

Za kupovinu više knjiga i/ili cd-a u ukupnoj vrednosti većoj od 4000 din. poštarina je besplatna.
Plaćanje pouzećem i postnetom za sada nisu opcija.
Lično preuzimanje je isključivo na Konjarniku uz prethodni dogovor.
Hvala na razumevanju.

Predmet: 30285813
Artur Šopenhauer - Pareneze i maksime
Moderna, Beograd, 1990
87 str.
meki povez
stanje: dobro, posveta na prvoj strani hemijskom olovkom, beleške na par strana.

prema prevodu S. Predića

U ovom delu A. Šopenhauer, na sebi svojstven način, tumači svet, naravno, ne težeći nekakvoj naučnoj potpunosti i sistematizaciji u izlaganju. Interesuju ga: opšti pogledi, pogledi prema sebi, zatim prema drugima i na kraju, `prema životu i sudbini`. Kao najviše pravilo uzeo je Aristotelovu misao iz Nikomahove etike: `Ne teži pametan čovek da ima zadovoljstva nego da nema bola`. Jer ono upućuje ne na uživanje u životu, nego da se izbegne patnja i zlo. Ko izbegne bolove, taj je srećan. Najbolje što svet pruža jeste: `bezbolna mirna snošljiva egzistencija`. Njegov sistem filosofije, na momente, uključuje se u Platonovu misao: `NIšta zemaljsko nije vredno velike želje`, a moglo bi se reći da veoma uspešno sledi i Horacijev stav: `Nihil est ab omni beatum` (Ništa nije sa svih strana srećno). Jer sve je podložno dejstvu vremena i stalnoj promenljivosti. Pa i čovek, možda, ponajviše.

Arthur Schopenhauer
30285813 Artur Šopenhauer - Pareneze i maksime

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.