Godina izdanja: 2007
ISBN: 978-86-7590-171-6
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

Autor - osoba Klajn, Ivan, 1937-2021 = Klajn, Ivan, 1937-2021
Naslov I filozofi su ludi : antologija smešnih štamparskih grešaka / Ivan Klajn ; ilustracije Dragan Tasić
Vrsta građe dr.knjiž.oblici
Jezik srpski
Godina 2007
Izdavanje i proizvodnja Beograd : Beogradska knjiga, 2007 (Novi Sad : Budućnost)
Fizički opis 253 str. : ilustr. ; 21 cm
Drugi autori - osoba Tasić, Dragan
Zbirka ǂBiblioteka ǂAdrese vremena / [Beogradska knjiga] ; ǂknj. ǂ5
(karton)
Napomene Tiraž 1.000.

Greške u pisanju najčešće nisu zanimljive, retko mogu biti opasne, medjutim... Lingvista i leksikograf prof. dr Ivan Klajn objavio je nedavno knjigu pod nazivom `I filozofi su ludi` pokazavši da greške u pisanju mogu biti veoma smešne i zabavne. `Slovna greška u naslovu knjige zbog koje je reč `ljudi` postala `ludi` s potpuno drugačijim značenjem, ukazuje kako je nastala ova mala antologija šaljivih grešaka`.

Neobična i zabavna knjiga o greškama u pisanju prof. dr Ivana Klajna
I filozofi su ludi, Ivan Klajn
Slovna greška u naslovu knjige zbog koje je riječ `ljudi` postala `ludi` s potpuno drugačijim značenjem, ukazuje kako je nastala ova mala antologija šaljivih grešaka, kazao je autorGreške u pisanju najčešće nisu zanimljive, retko mogu biti opasne, a istaknuti lingvista i leksikograf prof. dr Ivan Klajn objavio je nedavno knjigu pod nazivom `I filozofi su ludi` pokazavši da mogu biti veoma smiješne i zabavne. Slovna greška u naslovu knjige zbog koje je riječ `ljudi` postala `ludi` s potpuno drugačijim značenjem, ukazuje kako je nastala ova mala antologija šaljivih grešaka, kazao je autor u razgovoru za Tanjug.
Greške u pisanju su tako česte da se s pravom kaže `Ko piše, taj i griješi` i da stari Latini nisu slučajno izmislili izraz `lapsus calami` (greška pera), mada ne griješi pero, nego čovjek, podsjetio je on. S otkrićem štampe, znatno su se povećale i mogućnosti za grešku i, mada o tome nema podataka, Klajn bi se kladio da štamparskih grešaka ima i u Gutenbergovoj `Bibliji` iz 1450. godine. Griješili su novinari pri kucanju teksta, previde pravili korektori i urednici, slagači slova u štampariji, a od pronalaska kompjutera, usljed lakoće kucanja, još više se griješi. `Većina tih grešaka, u stvari nije zanimljiva, jer samo izobliče riječ ne dajući joj nikakvo novo značenje, ali su zabilježene i greške s dramatičnim posljedicama`, kazao je Klajn.
Slučajne `greške u govoru` (lapsus linguae) noćna su mora svakog spikera, podsjetio je Klajn i naveo kako je jedna koleginica s Radio Beograda u emisiji vijesti pročitala da je `drug Tito vodio beskorisnu` umjesto beskompromisnu borbu! Urednici najviše vode računa upravo o tome da im ne promakne politička greška zbog koje mogu da izgube mjesto, a posebno su osjetljivi kada nastane uvreda popute ove: `Za samo šest godina otkako je upravnik muzeja, uspio je da stvori zbrku kojoj nema ravne u Evropi`, umjesto zbirku, jer lako mogu da se nađu na sudu, objasnio je Klajn.
Namjerne greške su, međutim, omiljeno oruđe humorista, naglasio je on, pa je tako nekadašnji festival jugoslovenske pjesme u Opatiji, zbog jednoličnih i uspavljujućih melodija u `Ošišanom ježu` dobio naziv `festival u apatiji`, a humorista Voja Žanetić je u jednom listu pisao rubriku `Sve je stanje sem pitanja` gdje su namjernim greškama zamaskirane dvije riječi koje nijesu za štampu. Postoje, međutim, i takve greške zbog kojih nastaje nova riječ koja je u datom kontekstu besmislena, ali često smiješna i zabavna. Klajn je ispričao da mu je palo na um da od takvih grešaka načini enigmatsku igru za čitaoce, pa je počeo da ih smišlja i objavljuje prije više od 20 godina u `Politikinom zabavniku`.
U rubrici s nadnaslovom `Budite korektor` ili 10 puta 10 objavljivao je šaljive priloge za odgonetanje, ispod kojih su uvijek napisana rešenja Tako je nastala knjiga `I filozofi su (lj)ludi` sa blizu 2.000 mogućih smiješnih grešaka, koju je ilustrovao Dragan Tasić, a objavila Beogradska knjiga u biblioteci `Adrese vremena`. Prema tipu, najčešće su greške u kojima je ispušteno slovo. U riječi mogu biti zamijenjena mjesta jednog ili više slova, pa da `čedan` ispadne `čudan`, ali može biti i dodato neko slovo, a upravo tako je Betovenova čuvena Treća simfonija, dostojanstvena `Eroika` na kulturnoj strani `Politike` najmanje dva puta postala Betovenova `Erotika`. Tematski greška može biti u sukobu s logikom: `Mrtvi (mravi) su jedina živa stvorenja koja mogu da prežive atomsku eksploziju`. U uvredljive greške spada, na primjer, rečenica `Mislim da je ovu sliku trebalo prikazati u Parizu u okviru izložbe Nedela (Nedelja) srpskog slikarstva`. Naš narod sklon je `crnom humoru` koji, takođe, može da nastane greškom u pisanju, kao što pokazuje sljedeća reklama: `Svakome kupcu koji poslije tri nedjelje ne bude mrtav (mršav) vraćamo novac`. U Klajnovoj knjizi mogu se naći i greške kao što je sljedeća – `Penzioneri vole ptice i dijele sa njima svaku muvu (mrvu) koja im preostane od ručka`.
MG10 (N)