pregleda

Korenica - Krbava - Lika- Reci, poslovice, izreke...


Cena:
2.199 din
Stanje: Polovan sa vidljivim znacima korišćenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
CC paket (Pošta)
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Lično
Grad: Beograd-Vračar,
Beograd-Vračar
Prodavac Nije trgovac

berkut1 (2982)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 5368

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 2001.
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

Miodrag Miric - Skodice ti, ki kuji ustipak
Rijeci, poslovice, izreke i izrazi korenicko - krbavskog podrucja u Lici

Autorsko izdanje, Novi Sad, 2001.
Meki povez, 228 strana.
IZUZETNO RETKO IZDANJE!

Крбава (лат: Corbavia) је географска и историјска област у Хрватској. Обухвата шире подручје око Крбавског поља, између планине Пљешевице на истоку и Личког средогорја на западу. Историја Крбаве блиско је повезана са историјом сусједних области, као што су Лика, Гацка и Горње Поуње.
Географија
Личко-крбавска жупанија за време Аустроугарске
Главни чланак: Крбавско поље

Географски простор Крбаве обухвата неколико крашких поља. Централни положај заузима Крбавско поље, кроз које тече ријека Крбава, док је од мањих поља најзначајније поље Крбавица, кроз које тече ријека Крбавица. Надморска висина је око 626-740 м. Крбавска област је периодично плављена у кишној сезони, па се сва насеља налазе на ободу поља. Развијено је гајење жита и овчарство. Главно насеље је Удбина, на висини од 830 м.
Историја
Географске регије некадашње Републике Српске Крајине

Током античке историје, подручје Крбаве припадало је римској провинцији Далмацији. Средином 10. вијека, византијски цар и писац Константин VII Порфирогенит (945-959) је у свом историографском дјелу под насловом О управљању царством забиљежио да је Крбава, заједно са сусједном Ликом и Гацком, имала посебан положај у односу на остале жупаније у старој хрватској држави.[1][2]

Током средњовјековног периода, на простору Крбаве постојала је Крбавска жупанија. Ту је 1493. године босански санџакбег Хадум Јакуб-паша потукао хрватску феудалну војску под баном Емериком Деренчином и тиме омогућио даље турско пустошење и освајање Крбаве, Лике и околних области. У том пероду, на подручју Крбаве дошло је до насељавања српског становништва. Након ослобођења од турске власти крајем 17. вијека, Крбава је укључена у састав Војне крајине.[3]

Средином 1873. године извршено је развојачење Војне крајине, укључујући и подручје локалних регименти (Личка и Оточка), али развојачене области нису одмах прикључене Краљевини Хрватској и Славонији, већ су добиле посебну земаљску управу, која се дијелила на шест крајишких окружја, међу којима је било и посебно Личко-оточко окружје, које је обухватало и Крбаву. Тек 1881. године, сва крајишка окружја прикључена су Краљевини Хрватској и Славонији. У оквирима проширене Краљевине, прикључена окружја наставила су да постоје све до 1886. годинне, када је жупанијско уређење протегнуто и на те просторе, тако да је на подручју Личко-оточког окружја створена нова Личко-крбавска жупанија.[4][5][6]

За вријеме Другог свјетског рата (1941-1945), усташе су починиле масовне злочине против српског народа на подручју Крбаве. У периоду од 1991. до 1995. године, Крбава се налазила у саставу Републике Српске Крајине. Данас је Крбава подјељена између Личко-сењске и Задарске жупаније.

Korenica je gradić u istočnoj Lici i sjedište opštine Plitvička Jezera, Republika Hrvatska. Za vreme Jugoslavije, od 1945. do 1991, odnosno 1997. godine mjesto se zvalo Titova Korenica po jugoslovenskom predsedniku Josipu Brozu Titu.
Geografija

Naselje Korenica se nalazi ispod planinskog lanca Ličke Plješevice u kraju pod nazivom Bijelo polje.

Korenica je od Gospića udaljena 44 km, a od Udbine oko 30 km.
Istorija

Korenica je nastala i razvila se podno srednjovjekovnog utvrđenja Mrsinj, koja je neko vrijeme bio sjedište Krbavske biskupije. Velika predratna opština Korenica (ranije Titova Korenica) podijeljena je u dvije opštine (Plitvička Jezera i Udbina).
Drugi svjetski rat

Ovaj odeljak možda zahteva čišćenje i/ili prerađivanje kako bi se zadovoljili standardi kvaliteta Vikipedije. Ako ste u mogućnosti, poboljšajte ovaj odeljak. (detaljnije o uklanjanju ovog šablona obaveštenja)

Krajem maja 1941. godine hrvatske ustaške vlasti su pokrenule sve Srbe iz sela oko Plitvičkih jezera i proterale ih u Dvor i u Bosnu, `sa motivacijom da na Plitvičkim jezerima i okolici, kao hrvatskom kupališnom mestu, ne smje biti nijednog Srbina`. Njihove kuće domaći Hrvati su prvo opljačkali pa onda većinu spalili. Svi ovi Srbi iseljeni su po naredbi velikog župana u Bihaću Ljubomira Kvaternika. Međutim posle tri meseca, kada je italijanska vojska zaposela Liku, ovi su se Srbi vratili na zgarišta svojih domova. Prota Bogunović Nikola, paroh u Pritoci, kao očevidac kaže da su meseca juna 1941. proterane sve srpske porodice iz cijele opštine Plitvičkih Jezera. Sve što su imali od pokretne imovine ostalo je u kućama. `Jedne kišne noći sav taj narod, praćen naoružanim ustašama, prevezen je na rekviriranim kolima okolnih sela neposredno ispred mog parohijskog stana u Pritoci. Povorka kola trajala je tri časa. Sav ovaj narod izbačen je i ostavljen po selima od Bosanskog Petrovca do Drvara`.[1]
Republika Srpska Krajina

Korenica se od raspada Jugoslavije do avgusta 1995. godine nalazila u Republici Srpskoj Krajini. Tokom agresije na RSK avgusta 1995. godine hrvatska vojska zauzela je Korenicu, proterujući većinsko srpsko stanovništvo. Mesto potom naseljavaju Hrvati, uglavnom iz Bosne i Hercegovine, čime se izmenila etnička struktura.
Kultura
Hram Sv. Arhangela Mihaila i Gavrila (2020)

U Korenici je sjedište istoimene parohije Srpske pravoslavne crkve. Parohija Korenica pripada Arhijerejskom namjesništvu ličkom u sastavu Eparhije Gornjokarlovačke.[2] U Korenici je postojao hram Srpske pravoslavne crkve Sv. Arhangela Mihaila i Gavrila, koji je spaljen 1943. godine.[3] Tada je uništena arhiva i dragocjenosti. Parohiju sačinjavaju: Vranovača, Vrpile, Ponori, Oravac, Šeganovac, Mihaljevac, Jasikovac, Gradina i Kelebovac.[2]
Stanovništvo
Glavni članak: Popis stanovništva u SFRJ 1991: Korenica
Opština

Velika predratna opština Korenica (ranije Titova Korenica), po popisu iz 1991. godine imala je 11.393 stanovnika, a nacionalni sastav bio je sljedeći:

Srbi — 8.585 (75,35%)
Hrvati — 1.996 (17,51%)
ostali — 812 (7,14%)

Naselje

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, Korenica je imala 1.570 stanovnika, uglavnom zaposlenih u Nacionalnom parku Plitvička Jezera.[4] Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, naselje Korenica je imalo 1.766 stanovnika.[5]

Slanje POSLE uplate na racun u banci Intesa ili Postnet uplate.
KNJIGE NE SALJEM U INOSTRANSTVO!
I DO NOT SHIP BOOKS ABROAD!

Predmet: 85984727
Miodrag Miric - Skodice ti, ki kuji ustipak
Rijeci, poslovice, izreke i izrazi korenicko - krbavskog podrucja u Lici

Autorsko izdanje, Novi Sad, 2001.
Meki povez, 228 strana.
IZUZETNO RETKO IZDANJE!

Крбава (лат: Corbavia) је географска и историјска област у Хрватској. Обухвата шире подручје око Крбавског поља, између планине Пљешевице на истоку и Личког средогорја на западу. Историја Крбаве блиско је повезана са историјом сусједних области, као што су Лика, Гацка и Горње Поуње.
Географија
Личко-крбавска жупанија за време Аустроугарске
Главни чланак: Крбавско поље

Географски простор Крбаве обухвата неколико крашких поља. Централни положај заузима Крбавско поље, кроз које тече ријека Крбава, док је од мањих поља најзначајније поље Крбавица, кроз које тече ријека Крбавица. Надморска висина је око 626-740 м. Крбавска област је периодично плављена у кишној сезони, па се сва насеља налазе на ободу поља. Развијено је гајење жита и овчарство. Главно насеље је Удбина, на висини од 830 м.
Историја
Географске регије некадашње Републике Српске Крајине

Током античке историје, подручје Крбаве припадало је римској провинцији Далмацији. Средином 10. вијека, византијски цар и писац Константин VII Порфирогенит (945-959) је у свом историографском дјелу под насловом О управљању царством забиљежио да је Крбава, заједно са сусједном Ликом и Гацком, имала посебан положај у односу на остале жупаније у старој хрватској држави.[1][2]

Током средњовјековног периода, на простору Крбаве постојала је Крбавска жупанија. Ту је 1493. године босански санџакбег Хадум Јакуб-паша потукао хрватску феудалну војску под баном Емериком Деренчином и тиме омогућио даље турско пустошење и освајање Крбаве, Лике и околних области. У том пероду, на подручју Крбаве дошло је до насељавања српског становништва. Након ослобођења од турске власти крајем 17. вијека, Крбава је укључена у састав Војне крајине.[3]

Средином 1873. године извршено је развојачење Војне крајине, укључујући и подручје локалних регименти (Личка и Оточка), али развојачене области нису одмах прикључене Краљевини Хрватској и Славонији, већ су добиле посебну земаљску управу, која се дијелила на шест крајишких окружја, међу којима је било и посебно Личко-оточко окружје, које је обухватало и Крбаву. Тек 1881. године, сва крајишка окружја прикључена су Краљевини Хрватској и Славонији. У оквирима проширене Краљевине, прикључена окружја наставила су да постоје све до 1886. годинне, када је жупанијско уређење протегнуто и на те просторе, тако да је на подручју Личко-оточког окружја створена нова Личко-крбавска жупанија.[4][5][6]

За вријеме Другог свјетског рата (1941-1945), усташе су починиле масовне злочине против српског народа на подручју Крбаве. У периоду од 1991. до 1995. године, Крбава се налазила у саставу Републике Српске Крајине. Данас је Крбава подјељена између Личко-сењске и Задарске жупаније.

Korenica je gradić u istočnoj Lici i sjedište opštine Plitvička Jezera, Republika Hrvatska. Za vreme Jugoslavije, od 1945. do 1991, odnosno 1997. godine mjesto se zvalo Titova Korenica po jugoslovenskom predsedniku Josipu Brozu Titu.
Geografija

Naselje Korenica se nalazi ispod planinskog lanca Ličke Plješevice u kraju pod nazivom Bijelo polje.

Korenica je od Gospića udaljena 44 km, a od Udbine oko 30 km.
Istorija

Korenica je nastala i razvila se podno srednjovjekovnog utvrđenja Mrsinj, koja je neko vrijeme bio sjedište Krbavske biskupije. Velika predratna opština Korenica (ranije Titova Korenica) podijeljena je u dvije opštine (Plitvička Jezera i Udbina).
Drugi svjetski rat

Ovaj odeljak možda zahteva čišćenje i/ili prerađivanje kako bi se zadovoljili standardi kvaliteta Vikipedije. Ako ste u mogućnosti, poboljšajte ovaj odeljak. (detaljnije o uklanjanju ovog šablona obaveštenja)

Krajem maja 1941. godine hrvatske ustaške vlasti su pokrenule sve Srbe iz sela oko Plitvičkih jezera i proterale ih u Dvor i u Bosnu, `sa motivacijom da na Plitvičkim jezerima i okolici, kao hrvatskom kupališnom mestu, ne smje biti nijednog Srbina`. Njihove kuće domaći Hrvati su prvo opljačkali pa onda većinu spalili. Svi ovi Srbi iseljeni su po naredbi velikog župana u Bihaću Ljubomira Kvaternika. Međutim posle tri meseca, kada je italijanska vojska zaposela Liku, ovi su se Srbi vratili na zgarišta svojih domova. Prota Bogunović Nikola, paroh u Pritoci, kao očevidac kaže da su meseca juna 1941. proterane sve srpske porodice iz cijele opštine Plitvičkih Jezera. Sve što su imali od pokretne imovine ostalo je u kućama. `Jedne kišne noći sav taj narod, praćen naoružanim ustašama, prevezen je na rekviriranim kolima okolnih sela neposredno ispred mog parohijskog stana u Pritoci. Povorka kola trajala je tri časa. Sav ovaj narod izbačen je i ostavljen po selima od Bosanskog Petrovca do Drvara`.[1]
Republika Srpska Krajina

Korenica se od raspada Jugoslavije do avgusta 1995. godine nalazila u Republici Srpskoj Krajini. Tokom agresije na RSK avgusta 1995. godine hrvatska vojska zauzela je Korenicu, proterujući većinsko srpsko stanovništvo. Mesto potom naseljavaju Hrvati, uglavnom iz Bosne i Hercegovine, čime se izmenila etnička struktura.
Kultura
Hram Sv. Arhangela Mihaila i Gavrila (2020)

U Korenici je sjedište istoimene parohije Srpske pravoslavne crkve. Parohija Korenica pripada Arhijerejskom namjesništvu ličkom u sastavu Eparhije Gornjokarlovačke.[2] U Korenici je postojao hram Srpske pravoslavne crkve Sv. Arhangela Mihaila i Gavrila, koji je spaljen 1943. godine.[3] Tada je uništena arhiva i dragocjenosti. Parohiju sačinjavaju: Vranovača, Vrpile, Ponori, Oravac, Šeganovac, Mihaljevac, Jasikovac, Gradina i Kelebovac.[2]
Stanovništvo
Glavni članak: Popis stanovništva u SFRJ 1991: Korenica
Opština

Velika predratna opština Korenica (ranije Titova Korenica), po popisu iz 1991. godine imala je 11.393 stanovnika, a nacionalni sastav bio je sljedeći:

Srbi — 8.585 (75,35%)
Hrvati — 1.996 (17,51%)
ostali — 812 (7,14%)

Naselje

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, Korenica je imala 1.570 stanovnika, uglavnom zaposlenih u Nacionalnom parku Plitvička Jezera.[4] Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, naselje Korenica je imalo 1.766 stanovnika.[5]
85984727 Korenica - Krbava - Lika- Reci, poslovice, izreke...

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.