Cena: |
Želi ovaj predmet: | 2 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | AKS BEX City Express Pošta DExpress Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) PostNet (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
Grad: |
Beograd-Stari grad, Beograd-Stari grad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1964
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
MANOJLO GLUŠČEVIĆ
KUVADA - etnosociološka studija
Izdavač - Etnološko društvo Jugoslavije, Beograd
Godina - 1964
98 strana
20 cm
Edicija - Biblioteka Etnološkog društva Jugoslavije
Povez - Broširan
Stanje - Kao na slici, korice su naknadno zalepljene za knjigu, tekst bez podvlačenja
SADRŽAJ:
Uvod
I Geografsko rasprostranjenje
II Mišljenja, tumačenja i teorije
III Kuvada kao sistem ograničenja
IV Psihogenoza straha od krvne mijazme kao osnova sistema ograničenja
V Tabuisanje porodilje kao sredstvo kolektivne zaštite
VI Geneza, uloga i mehanizmi magije
VII Društveni osnovi „klasične kuvade`
VIII Zaključak
Summary
“Retko je koji običaj `u društvenom životu ljudi pobuđivao toliku pažnju posmatrača i ispitivača i izazvao tolike hipoteze, tumačenja i tako protivrečna mišljenja u pogledu svoje geneze i funkcije kao kuvada, ili „muške babine”. Već i letimičan pogled na veoma obimnu literaturu o ovom problemu u to nas najbolje može uveriti. Prvi pisani pomeni o kuvadi kojima raspolažemo potiču od antičkih autora i svedoče o velikoj starini interesovanja za ovu pojavu. Još je Apolonije Rodoski, u trećem veku pre našeg računanja vremena, pisao da Tibarenci na Pontos Eukseinosuº posle rođenja deteta „glasno plačući i kukajući i sa povezanim glavama leže u postelji, dok ih žene neguju i kupaju kao porodilje, spremaju i donose im hranu i brinu se o njima kao o kakvim babinjama”. Diodor Sicilijanski, iz prvog veka pre naše ere, obaveštava nas ovako o stanovnicima Korzike: „Najneobičniji je kod njih običaj prilikom porođaja. Kad žena rodi, ne brine se za babine. Umesto nje leži muž, kao kakav bolesnik, ostaje određen broj dana u postelji, kao da je on patio od porođajnih bolova`.
I Strabon, istaknuti geograf antičkog vremena, daje, otprilike u isto vreme, podatke o ženama Iberaca, za koje kaže da posle porođaja služe svoje muževe, dok ovi umesto njih ležu u postelju. On piše: „Zajedničko ovim narodima jeste hrabrost ljudi i žena. Ove poslednje obrađuju zemlju i kad rode ustaju sa postelje i poslužuju svoje muževe, koji umesto njih leže u porodiljskoj postelji”.”
Ako Vas nešto zanima, slobodno pošaljite poruku.