pregleda

MANOJLO GLUŠČEVIĆ - KUVADA - etnosociološka studija


Cena:
390 din
Želi ovaj predmet: 2
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: AKS
BEX
City Express
Pošta
DExpress
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
PostNet (pre slanja)
Ostalo (pre slanja)
Lično
Grad: Beograd-Stari grad,
Beograd-Stari grad
Prodavac

DjepetoPinokijevCale (6286)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 10827

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1964
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

MANOJLO GLUŠČEVIĆ

KUVADA - etnosociološka studija

Izdavač - Etnološko društvo Jugoslavije, Beograd

Godina - 1964

98 strana

20 cm

Edicija - Biblioteka Etnološkog društva Jugoslavije

Povez - Broširan

Stanje - Kao na slici, korice su naknadno zalepljene za knjigu, tekst bez podvlačenja



SADRŽAJ:
Uvod
I Geografsko rasprostranjenje
II Mišljenja, tumačenja i teorije
III Kuvada kao sistem ograničenja
IV Psihogenoza straha od krvne mijazme kao osnova sistema ograničenja
V Tabuisanje porodilje kao sredstvo kolektivne zaštite
VI Geneza, uloga i mehanizmi magije
VII Društveni osnovi „klasične kuvade`
VIII Zaključak
Summary


“Retko je koji običaj `u društvenom životu ljudi pobuđivao toliku pažnju posmatrača i ispitivača i izazvao tolike hipoteze, tumačenja i tako protivrečna mišljenja u pogledu svoje geneze i funkcije kao kuvada, ili „muške babine”. Već i letimičan pogled na veoma obimnu literaturu o ovom problemu u to nas najbolje može uveriti. Prvi pisani pomeni o kuvadi kojima raspolažemo potiču od antičkih autora i svedoče o velikoj starini interesovanja za ovu pojavu. Još je Apolonije Rodoski, u trećem veku pre našeg računanja vremena, pisao da Tibarenci na Pontos Eukseinosuº posle rođenja deteta „glasno plačući i kukajući i sa povezanim glavama leže u postelji, dok ih žene neguju i kupaju kao porodilje, spremaju i donose im hranu i brinu se o njima kao o kakvim babinjama”. Diodor Sicilijanski, iz prvog veka pre naše ere, obaveštava nas ovako o stanovnicima Korzike: „Najneobičniji je kod njih običaj prilikom porođaja. Kad žena rodi, ne brine se za babine. Umesto nje leži muž, kao kakav bolesnik, ostaje određen broj dana u postelji, kao da je on patio od porođajnih bolova`.

I Strabon, istaknuti geograf antičkog vremena, daje, otprilike u isto vreme, podatke o ženama Iberaca, za koje kaže da posle porođaja služe svoje muževe, dok ovi umesto njih ležu u postelju. On piše: „Zajedničko ovim narodima jeste hrabrost ljudi i žena. Ove poslednje obrađuju zemlju i kad rode ustaju sa postelje i poslužuju svoje muževe, koji umesto njih leže u porodiljskoj postelji”.”



Ako Vas nešto zanima, slobodno pošaljite poruku.

Lično preuzimanje je moguće na 2 načina:

1. Svakog dana, bilo kad, na mojoj adresi sa Limunda/Kupinda.

2. Svakog radnog dana posle 15h na Zelenom vencu ili Trgu republike.

Šaljem u inostranstvo, primam uplate preko servisa kao što su Pay Pal, RIA, Western Union (otvoren sam i za druge mogućnosti, javite se pre kupovine i dogovorićemo se).

Kao način slanja stavio sam samo Poštu i Postexpress jer sam s njima najviše sarađivao i vrlo sam zadovoljan, ali na Vaš zahtev mogu da šaljem i drugim službama.

Besplatna dostava na knjigama koje su obeležene tako se odnosi samo na slanje preporučenom tiskovinom.

Predmet: 63701769
MANOJLO GLUŠČEVIĆ

KUVADA - etnosociološka studija

Izdavač - Etnološko društvo Jugoslavije, Beograd

Godina - 1964

98 strana

20 cm

Edicija - Biblioteka Etnološkog društva Jugoslavije

Povez - Broširan

Stanje - Kao na slici, korice su naknadno zalepljene za knjigu, tekst bez podvlačenja



SADRŽAJ:
Uvod
I Geografsko rasprostranjenje
II Mišljenja, tumačenja i teorije
III Kuvada kao sistem ograničenja
IV Psihogenoza straha od krvne mijazme kao osnova sistema ograničenja
V Tabuisanje porodilje kao sredstvo kolektivne zaštite
VI Geneza, uloga i mehanizmi magije
VII Društveni osnovi „klasične kuvade`
VIII Zaključak
Summary


“Retko je koji običaj `u društvenom životu ljudi pobuđivao toliku pažnju posmatrača i ispitivača i izazvao tolike hipoteze, tumačenja i tako protivrečna mišljenja u pogledu svoje geneze i funkcije kao kuvada, ili „muške babine”. Već i letimičan pogled na veoma obimnu literaturu o ovom problemu u to nas najbolje može uveriti. Prvi pisani pomeni o kuvadi kojima raspolažemo potiču od antičkih autora i svedoče o velikoj starini interesovanja za ovu pojavu. Još je Apolonije Rodoski, u trećem veku pre našeg računanja vremena, pisao da Tibarenci na Pontos Eukseinosuº posle rođenja deteta „glasno plačući i kukajući i sa povezanim glavama leže u postelji, dok ih žene neguju i kupaju kao porodilje, spremaju i donose im hranu i brinu se o njima kao o kakvim babinjama”. Diodor Sicilijanski, iz prvog veka pre naše ere, obaveštava nas ovako o stanovnicima Korzike: „Najneobičniji je kod njih običaj prilikom porođaja. Kad žena rodi, ne brine se za babine. Umesto nje leži muž, kao kakav bolesnik, ostaje određen broj dana u postelji, kao da je on patio od porođajnih bolova`.

I Strabon, istaknuti geograf antičkog vremena, daje, otprilike u isto vreme, podatke o ženama Iberaca, za koje kaže da posle porođaja služe svoje muževe, dok ovi umesto njih ležu u postelju. On piše: „Zajedničko ovim narodima jeste hrabrost ljudi i žena. Ove poslednje obrađuju zemlju i kad rode ustaju sa postelje i poslužuju svoje muževe, koji umesto njih leže u porodiljskoj postelji”.”



Ako Vas nešto zanima, slobodno pošaljite poruku.

63701769 MANOJLO GLUŠČEVIĆ - KUVADA - etnosociološka studija

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.