Godina izdanja: Ostalo
ISBN: Ostalo
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

Strugari bratstvo u Ceklinu - Mihailo Krcunov Strugar

Ovaj rodoslov bratstva Strugar napisao sam iz želje da mlađe generacije i naše potomstvo znaju za svoje porijeklo, za svoje pretke i svoje najbliže.
Mihailo Krcunov Strugar u svojim zapisima (koji se nalaze u Istorijskom institutu u Titogradu, fascikla 76) govori o tome još od kako je došao Vukosav Radivojev Liješević (rodom iz Pipera) na Gornji Ceklin oko 1482 – 1485. godine, od kojeg Strugari i potiču. Koristeći kazivanja strica mu Ilije Stankova i drugih Strugara, on je u tim spisima obradio ogranke: Mihailoviće, Petroviće i Dragićeviće. Za ogranke Nikoliće i Todoroviće nije ništa napisao, sem što u opisu ogranka Todorovića govori o Petru Đukanovu i njemu najbližim od kojih nije ostalo potomstva. Ja sam za ova dva ogranka koristio izjave starih Strugara iz oba ogranka, kao i za dalju razradu ostala tri ogranka. Rodoslov je obrađen po muškoj liniji i obuhvatio je sve muškarce do 1980. godine.
Obrada podataka datih u tekstu bazira se na pisanim dokumentima kao i na sjećanjima pojedinaca, a za učesnike u NOR-u 1941. – 1945. godine na istorijskim dokumentima i sjećanju kako ratnika tako i drugih pojedinaca. Ipak, u ovom radu ima dosta propusta i nedostataka, osobito u odnosu na ratnike koji su pali u ranijim ratovima, boreći se za opstanak i slobodu crnogorskog naroda. U nedostatku podataka, o njima je malo što rečeno.
Stalna borba za opstanak primoravala je naše djedove i očeve da odlaze za zaradom po svijetu. Od njih su mnogi i ostali tamo, da se nikada ne vrate u domovinu.
Jedna grupa naših srodnika živi na istočnim padinama Kopaonika, u selu Žarevo, opština Brus, i Kuršumliji. Oni se takođe prezivaju Strugari. Po njihovim izjavama i sjećanjima njihovih starih, predak im se doselio iz Crne Gore, od Cetinja, negdje 1750 – 1780. godine. Osjećaju se Crnogorcima. Jedna porodica iz ovoga sela odselila se 1875. godine i nastanila se kod Kuršumlije. Ona se preziva Strugarevići.
Jedanaest porodica u Vrnjačkoj Banji preziva se Strugarević, pa i oni kažu da se njihov predak doselio iz Crne Gore, kao i neke porodice u okolini Gornjeg Milanovca, sa kojima se oni rođakaju.
Nekoliko porodica se preziva Strugari u Ljubljani i okolini. I oni kažu da im se predak doselio iz nekog sela kod Cetinja. U Somboru i okolini takođe ima Strugara, ali kažu da su oni tu starosjedioci.
Za sve ove grupe porodica nigdje nijesam mogao naći podatke o uzrocima i vremenu iseljavanja njihovih predaka, a naših srodnika. Dakle, ovim radom nije obuhvaćeno sve što se tiče njegove teme, a svakako ima i drugih propusta. Ipak, ja sam učinio koliko sam mogao, pa ako bi neko od Strugara htio i dalje istraživati svoje bratstvo, neka mu ova knjiga posluži kao podsticaj.
AUTOR

Cetinje, 1983.
162 strane, tvrd povez.
ocuvana,nema pisanja