pregleda

Milija Bešlić MOKRA GORA (antropogeografska i etnološka


Cena:
2.790 din
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Lično
Grad: Novi Sad,
Novi Sad
Prodavac

alenemigrant (5009)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

99,92% pozitivnih ocena

Pozitivne: 10367

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1987
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

Posveta na predlistu, inače u čistom i urednom stanju.

Autor - osoba Bešlić, Milija N.
Naslov Mokra Gora : antropogeografska i etnološka istraživanja / Milija N. Bešlić ; pripremio i dopunio Ilija Misailović
Vrsta građe knjiga
Jezik srpski
Godina 1987
Izdavanje i proizvodnja Titovo Užice : Narodni muzej, 1987 (Titovo Užice : `Dimitrije Tucović`)
Fizički opis 352 str., [2] lista s tablama : ilustr. ; 24 cm
Drugi autori - osoba Misailović, Ilija, 1942- (urednik)
Misailović, Ilija, 1942- (urednik)
(Broš.)
Napomene Tiraž 1.000
Registri.
Predmetne odrednice Mokra Gora -- Kulturna istorija

REČ REDAKCIJE
Mokra Gora i njena bliža okolina spadaju u ona retka naselja užičkog kraja u kojima je, primenjujući Cvijićeva „Uputstva za proučavanje sela u Srbiji i ostalim srpskim zemljama”, kao i slična uputstva drugih naučnika, istraživan i prikupljan materijal narodnog kulturnog nasleđa.
Zahvaljujući višegodišnjim istraživanjima mokrogorskog učitelja Milije Bešlića na području Mokre Gore u periodu izmeću dva rata ,sakupljena je i sačuvana vredna etnografska građa o materijalnoj i duhovnoj kulturi naroda ovog kraja.
Bešlić je najobimnija istraživanja i najviše podataka sakupio o usmenom – poetskom i proznom – narodnom stvaralaštvu (lirske i epsko-lirske narodne pesme, narodne zagonetke, poslovice, priče), narodnim običajima i verovanjima, poreklu stanov- ništva i vremenu njegovog doseljavanja, osnivanju i radu osnovne škole, kao i o drugim pitanjima od interesa za proučavanje narodnog života. Radio je i na prikupljanju predmeta etnografsko-istorijskog karaktera (nošnja, nakit, predmeti domaće radinosti, oružje i dr). I pored pokazanog znanja, istraživačkog entuzijazma i ljubavi prema ovoj vrsti posla, Bešlić ipak nije stigao da zabeleži podatke i o nekim drugim pitanjima društvenog života na selu, što značaj njegovog rada ne umanjuje.
Vrednost nodataka koje je Bešlić prikupio i sačuvao o izvornom narodnom stvaralaštvu opredelili su Zavičajni muzej u Titovom Užicu da ih, u godini Vukovog jubileja, priredi za štampu.
U želji da čitaocima pruži potpunije podatke o istraživaču i mestu koje je obuhvatio svojim istraživanjima, Redakcija i izdavač smatrali su za potrebno da se uz izvornu građu objave i prilozi o životnoj i radnoj biografiji Milije Bešlića, jednog od retkih učitelja užičkog kraja koji se, pored svog učiteljskog poziva, predano bavio navedenim istraživačkim radom, zatim prigodan tekst o osnovnim karakteristikama za identifikaciju Mokre Gore, njene istorijske prošlosti, društvenog, privrednog i političkog razvoja.
Pripremiti za štampu rukopisnu zaostavštinu Milije Bešlića nije bilo lako. Raznorodnost prikupljenog materijala otežavala je kompoziciono oblikovanje knjige, a jednovremeno obavezivala priređivača dr Iliju Misailovića da čitaocima i poštovaocima izvornog narodnog stvaralaštva što je moguće potpunije predstavi rad jednog od onih brojnih, marljivih i najčešće bezimenih poslenika na polju prosvete i kulture ovog kraja, a s druge, da taj rad stavi u kontekst savremene stručne faktografije o ovom kraju radi potpunijeg razumevanja i prosuđivanja Bešlićevog priloga kulturi i nauci. Taj zadatak nametnuo je i strukturu knjige ovakvu kakva je pred čitaocima, u kojoj će oni, nadamo se, nastaviti da otkrivaju njene vrednosti i nalaze podsticaje za čuvanje i negovanje stvarnih kulturnih vrednosti svoga naroda.


SADRŽAJ

Reč redakcije 9
Ljubomir Simović, ĐACI ILI ĐAVOLOVI ŠEGRTI 11
Ilija Misailović, UČITELJ MILIJA BEŠLIĆ (1894–1945) 15
KAZIVANJA SAVREMENIKA O MILIJI BEŠLIĆU .- 43
Milija N. Bešlić, POREKLO MOKROGORSKIH PORODICA 62
NARODNE PESME 113
Registar početnih stihova narodnih pesama 195
Registar pevača i kazivača 203
PRIČE, NARODNE POSLOVICE, NARODNE ZAGONETKE, NARODNE GATKE, VEROVANJA, NARODNO LEČENJE, MOLITVE 205
IZ LETOPISA OSNOVNE ŠKOLE MOKROGORSKE 233
IZ LETOPISA MOKROGORSKE CRKVE 242
Ilija Misailović, MOKRA GORA 249
PRIRODNE ODLIKE 251
Geografski položaj 251
Geološki sastav i reljef 252
Klima 252
Vode 255
Zemljište 257
Biljni i životinjski svet 257
ISTORIJA NASELJA 259
STANOVNIŠTVO 284
Poreklo stanovništva 284
Migracije stanovništva 286
Brojno stanje stanovništva i domaćinstava 289
PRIVREDNI I DRUŠTVENI ŽIVOT 291
Poljoprivreda 291
Zemljoradnička zadruga 294
Šumarstvo 299
Lov i ribolov 300
Industrija 300
Saobraćaj 304
Trgovina 305
Turizam 306
Komunalni objekti 304
Školstvo, zdravstvo, kultura i sport 308
PRILOZI 317
Izginuli u ratovima 1912–1918 319
Izginuli u ratu 1941–1945 322
Registar geografskih naziva 331
Registar ličnih imena 346

Mokra Gora je naseljeno mesto u gradu Užicu u Zlatiborskom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 549 stanovnika. Ime selu je dao njegov aga Mustaj-beg iz Priboja. Kažu da je tu zakonačila neka vojska i ložila sirovu goru (drva) na vatru, pa su govorili: „ala je ova gora mokra”, pa je tako nastalo ime Mokra Gora.
Mokra Gora se nalazi na granici između Tare i Zlatibora i na granici Republike Srbije i Bosne i Hercegovine. Za nju je karakteristična veoma velika visinska razlika između najniže (nadmorska visina ~ 460 m) i najviše kote (vrh planine Tare – Zborište, nadmorske visine 1.544 m). Mokra Gora zauzima površinu od približno 55 km².
Ovde se nalazi: crkva Vaznesenja Gospodnjeg, Kršanje u Mokroj Gori, crkva Svetog proroka Ilije u Mokroj Gori, crkva Svetog Jovana Krstitelja na Mokroj Gori, OŠ „Bogosav Janković” IO Mokra Gora i Kapela u Markovom Polju.
Ovde se održava manifestacija Zavičajni dani Mokre Gore. Ovde je živeo Blagoje Tošić, nosilac Karađorđeve zvezde sa mačevima.

MG P24 (N)


Predmet: 81831661
Posveta na predlistu, inače u čistom i urednom stanju.

Autor - osoba Bešlić, Milija N.
Naslov Mokra Gora : antropogeografska i etnološka istraživanja / Milija N. Bešlić ; pripremio i dopunio Ilija Misailović
Vrsta građe knjiga
Jezik srpski
Godina 1987
Izdavanje i proizvodnja Titovo Užice : Narodni muzej, 1987 (Titovo Užice : `Dimitrije Tucović`)
Fizički opis 352 str., [2] lista s tablama : ilustr. ; 24 cm
Drugi autori - osoba Misailović, Ilija, 1942- (urednik)
Misailović, Ilija, 1942- (urednik)
(Broš.)
Napomene Tiraž 1.000
Registri.
Predmetne odrednice Mokra Gora -- Kulturna istorija

REČ REDAKCIJE
Mokra Gora i njena bliža okolina spadaju u ona retka naselja užičkog kraja u kojima je, primenjujući Cvijićeva „Uputstva za proučavanje sela u Srbiji i ostalim srpskim zemljama”, kao i slična uputstva drugih naučnika, istraživan i prikupljan materijal narodnog kulturnog nasleđa.
Zahvaljujući višegodišnjim istraživanjima mokrogorskog učitelja Milije Bešlića na području Mokre Gore u periodu izmeću dva rata ,sakupljena je i sačuvana vredna etnografska građa o materijalnoj i duhovnoj kulturi naroda ovog kraja.
Bešlić je najobimnija istraživanja i najviše podataka sakupio o usmenom – poetskom i proznom – narodnom stvaralaštvu (lirske i epsko-lirske narodne pesme, narodne zagonetke, poslovice, priče), narodnim običajima i verovanjima, poreklu stanov- ništva i vremenu njegovog doseljavanja, osnivanju i radu osnovne škole, kao i o drugim pitanjima od interesa za proučavanje narodnog života. Radio je i na prikupljanju predmeta etnografsko-istorijskog karaktera (nošnja, nakit, predmeti domaće radinosti, oružje i dr). I pored pokazanog znanja, istraživačkog entuzijazma i ljubavi prema ovoj vrsti posla, Bešlić ipak nije stigao da zabeleži podatke i o nekim drugim pitanjima društvenog života na selu, što značaj njegovog rada ne umanjuje.
Vrednost nodataka koje je Bešlić prikupio i sačuvao o izvornom narodnom stvaralaštvu opredelili su Zavičajni muzej u Titovom Užicu da ih, u godini Vukovog jubileja, priredi za štampu.
U želji da čitaocima pruži potpunije podatke o istraživaču i mestu koje je obuhvatio svojim istraživanjima, Redakcija i izdavač smatrali su za potrebno da se uz izvornu građu objave i prilozi o životnoj i radnoj biografiji Milije Bešlića, jednog od retkih učitelja užičkog kraja koji se, pored svog učiteljskog poziva, predano bavio navedenim istraživačkim radom, zatim prigodan tekst o osnovnim karakteristikama za identifikaciju Mokre Gore, njene istorijske prošlosti, društvenog, privrednog i političkog razvoja.
Pripremiti za štampu rukopisnu zaostavštinu Milije Bešlića nije bilo lako. Raznorodnost prikupljenog materijala otežavala je kompoziciono oblikovanje knjige, a jednovremeno obavezivala priređivača dr Iliju Misailovića da čitaocima i poštovaocima izvornog narodnog stvaralaštva što je moguće potpunije predstavi rad jednog od onih brojnih, marljivih i najčešće bezimenih poslenika na polju prosvete i kulture ovog kraja, a s druge, da taj rad stavi u kontekst savremene stručne faktografije o ovom kraju radi potpunijeg razumevanja i prosuđivanja Bešlićevog priloga kulturi i nauci. Taj zadatak nametnuo je i strukturu knjige ovakvu kakva je pred čitaocima, u kojoj će oni, nadamo se, nastaviti da otkrivaju njene vrednosti i nalaze podsticaje za čuvanje i negovanje stvarnih kulturnih vrednosti svoga naroda.


SADRŽAJ

Reč redakcije 9
Ljubomir Simović, ĐACI ILI ĐAVOLOVI ŠEGRTI 11
Ilija Misailović, UČITELJ MILIJA BEŠLIĆ (1894–1945) 15
KAZIVANJA SAVREMENIKA O MILIJI BEŠLIĆU .- 43
Milija N. Bešlić, POREKLO MOKROGORSKIH PORODICA 62
NARODNE PESME 113
Registar početnih stihova narodnih pesama 195
Registar pevača i kazivača 203
PRIČE, NARODNE POSLOVICE, NARODNE ZAGONETKE, NARODNE GATKE, VEROVANJA, NARODNO LEČENJE, MOLITVE 205
IZ LETOPISA OSNOVNE ŠKOLE MOKROGORSKE 233
IZ LETOPISA MOKROGORSKE CRKVE 242
Ilija Misailović, MOKRA GORA 249
PRIRODNE ODLIKE 251
Geografski položaj 251
Geološki sastav i reljef 252
Klima 252
Vode 255
Zemljište 257
Biljni i životinjski svet 257
ISTORIJA NASELJA 259
STANOVNIŠTVO 284
Poreklo stanovništva 284
Migracije stanovništva 286
Brojno stanje stanovništva i domaćinstava 289
PRIVREDNI I DRUŠTVENI ŽIVOT 291
Poljoprivreda 291
Zemljoradnička zadruga 294
Šumarstvo 299
Lov i ribolov 300
Industrija 300
Saobraćaj 304
Trgovina 305
Turizam 306
Komunalni objekti 304
Školstvo, zdravstvo, kultura i sport 308
PRILOZI 317
Izginuli u ratovima 1912–1918 319
Izginuli u ratu 1941–1945 322
Registar geografskih naziva 331
Registar ličnih imena 346

Mokra Gora je naseljeno mesto u gradu Užicu u Zlatiborskom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 549 stanovnika. Ime selu je dao njegov aga Mustaj-beg iz Priboja. Kažu da je tu zakonačila neka vojska i ložila sirovu goru (drva) na vatru, pa su govorili: „ala je ova gora mokra”, pa je tako nastalo ime Mokra Gora.
Mokra Gora se nalazi na granici između Tare i Zlatibora i na granici Republike Srbije i Bosne i Hercegovine. Za nju je karakteristična veoma velika visinska razlika između najniže (nadmorska visina ~ 460 m) i najviše kote (vrh planine Tare – Zborište, nadmorske visine 1.544 m). Mokra Gora zauzima površinu od približno 55 km².
Ovde se nalazi: crkva Vaznesenja Gospodnjeg, Kršanje u Mokroj Gori, crkva Svetog proroka Ilije u Mokroj Gori, crkva Svetog Jovana Krstitelja na Mokroj Gori, OŠ „Bogosav Janković” IO Mokra Gora i Kapela u Markovom Polju.
Ovde se održava manifestacija Zavičajni dani Mokre Gore. Ovde je živeo Blagoje Tošić, nosilac Karađorđeve zvezde sa mačevima.

MG P24 (N)

81831661 Milija Bešlić MOKRA GORA (antropogeografska i etnološka

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.