Godina izdanja: Ostalo
ISBN: Ostalo
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

Sonja Senjanovic-Peracic - Pelud spli`ske bastine

Drustvo prijatelja kulturne bastine, Split, 2003.
Mek povez, 222 strane, posveta autorke.
Stari Split, prezimena, nadimci, porodice...
IZUZETNO RETKO IZDANJE!

`Pelud spli`ske baštine` Sonje Senjanović-Peračić (1926.), pjesnikinje na štokavici i čakavici te aktivne kulturne djelatnice, sadrži u većem dijelu poslovice, uzrečice, mudrosti i ponešto etnološke građe u svezi Splita. Poslovice koje je skupila imaju staru splitsku patinu i književni oblik na izvornom splitskom jeziku pa su dio splitske i hrvatske baštine. Tu su i splitski prišvarci i nadimci starih splitskih obiteljskih loza, osoba te rječnik.
==========
Sonja Senjanović Peračić, nježna pjesnička duša snažne osobnosti, rodila se u Splitu 1926. godine. Njezina posljednja knjiga `Beside didovine“, s pridodanim CD-om, objavljena je 2009. godine.

- Priče Sonje Senjanović nisu tek značajni prinos opisivanju i bilježenju našeg pučkog folklora. One, uz tu dokumentarnu vrijednost, pouzdano imaju i očitu literarnu pripovjedačku vrijednost, u krugu još nekih splitskih folklornih napisa, od jednako tragikomičnih varoških pripovjedaka Marka Uvodića do još nekih autora – napisao je Duško Kečkemet u njezinoj knjizi `Beside didovine“.
Inače, vrijednoj čuvarici splitske i dalmatinske baštine objavljena je i zbirka ratne lirike `Kruha duši“, knjiga `Dvori ditinstva moga“, `Probuđeni glasi“, potom široka zbirka uzrečica i poslovica koje su desetljećima kolale među pripadnicima splitskih obitelji `Pelud spli`ske baštine“, te `Kapja darovana“.
Njezina pjesma `Sakrivala si, djevojko“ na hrvatskom i engleskom jeziku izvedena je na 2. svjetskom festivalu trubadura u Caracau na Karibima.

- Ja sam, reklo bi se, gotovo posljednji Mohikanac moje divne čakavštine – rekla je nedavno Sonja Senjanović Peračić.

U svom čakavskom izričaju lozi Senjanović, obitelji i unučadi kao i njezinim štovateljma, kroz pjesme i prozu ostavila je dokumentiranu sliku povijesti staroga i novijega Splita, ali i jednu ljudsku dobrotu i svoju nepreglednu iskrenu humanost.
Poznavateljima njezina opusa u rodnom Splitu gotovo će biti nezamislivo ne čuti njezin glas i čakavštinu na pučkim feštama na Danima Matejuške, Svetoga Križa i Danima Radunice, ali i na mnogim drugim pjesničkim okupljanjima na kojima je rado sudjelovala.