| Cena: |
| Želi ovaj predmet: | 4 |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1931
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
MK14
03939) NAROD NA JUGU U SLIKAMA sa leve strane Vardara ,skupio i sredio Jeremija M. Pavlović , Piščevo izdanje. Beograd 1931 ,
Knjiga predstavlja dragocen vizuelni i dokumentarni zapis o životu, narodnoj nošnji, običajima i svakodnevici srpskog naroda u predelima južno od reke Vardara.
Sadržaj fotografija :
Kralj Petar Veliki, Oslobodilac Povardarja (1912-1913, god.), Aleksandar 1, kralj Jugoslavije.
Gramada, na ograncima Bukovika, više sela Negreva. (U gornjem toku Bregalnice).
Kosturnica (sa kapelom) poginulih boraca na Bregalnici (Podignuta na brdu pred Štipom, 1929. god.). 1913. god.
I. Priroda i njene lepote (sa ljudskim tvorevinama)
Okolina Carevog Sela, u gornjem toku Bregalnice.
Brdo, u gornjem toku Bregalnice u selu Trabotovištu, srez carevo-selski. U podnožju brda je staro groblje i put: Carevo Selo - Pehčevo.
Okolina Starog Dojrana (idući ka grčkoj granici).
Predeo pored reke u selu Vladimirovu, gde se vide velike topole i most.
Most na Vardaru, na putu: Bevđelija-Bogdanci-Dojran.
Veličanstveni pogled na celo Dojransko Jezero i njegovu okolinu.
Vodopad više sela Robova (srez maleški).
Baštovanski dolap za zalivanje gradina (i voćnjaka) u Berovu.
Đurđev dub (hrast) sveto drvo u selu Virči (srez carevo-selski), staro do hiljadu godina. Obim stabla mu je 15,15 metara.
Kod ovoga drveta dolazi narod na Đurđev-dan, na bogomolju.
II. Starine u razvalinama
Ostaci crkve Sv. Đorđa u selu Gradu ( sreza carevo-selskog)
Markova kula, u blizini Careva Sela kao razvalina
IІІ. Mesta stanovanja selo, varošica i varoš
Jedan deo sela Rusinova (srez maleški).
Radovište varošica.
Štip varoš.
IV. Kuća i druge zgrade u selu.
Kuća u selu Rusinovu (građena 1922 god.), sa svojom ogradom.
Radi poređenja: Kuća u selu Davidovu, u okolini Đevđelije.
Ambar za žito. (Negrevo), zgrada
Pletar za kukuruz (selo Dvorište)
Plevna za stočnu hranu, u selu Negrevu (sa ogradom).
Kačara zgrada za kace, u kojima previru šljive. Na slici se vidi kuvanje pekmeza od šljiva (selo Negrevo).
Školska zgrada u selu Rusinovu, (srez malєški).
Rečna vodenic ana pritoci Bregalnice
V. Krajevi (delovi) pojedinih varoši i varošica.
Deo Starog Dojrana pored Dojranskog Jezera.
Kula u varoši (Kočane).
Vladičin konak i crkva (u Starom Dojranu).
Deo varoši, gde suhanovi za stoku (konje, magarce, volove, bivole i kamile) u Starom Dojranu.
Mesto za trg (pazar) u Starom Dojranu.
Kladenac sa vodoskokom -šedrvan u Radovištu
VI. Planinsko-stočarski život.
Planinska koliba, u kojoj borave stočari i planinski zemljoradnici (Maleševo).
Planinski krevet, van kolibe, na kome spava čobanin. Visok je, da ne bi vuci dohvatili čobanina (Maleševo)
Planinski čiviluk (ostrug) gde čobani vešaju svoje torbe i druge stvari (Maleševo).
Drvo „kotlevarka` o koje se veša bakrač (kotao), kad se u njemu vari mleko (Maleševo).
Planinska stolica, na koju sedi čobanin, kad je pored vatre, (Maleševo).
Varenje mleka u planini (Maleševo).
Pastirsk і štap (karlik).
VII. Planinsko-poljski stočarski život.
Stado na paši, sa pastirima i ovčarskim psima na Ovčem Polju.
Tor sa košarom (za zatvaranje stoke) i visokom ogradom (da koze ne preskoče) Maleševo.
Šišanje ovaca (strig) Maleševo.
Zajednička trpeza posle šišanja ovaca (striga) i prve muže Maleševo.
Prva muža stoke na bačiji, radi merenja mleka Maleševo.
Izrada kaškavalja, u Maleševu.
VIII. Iz poljoprivrede, stočarstva i voćarstva.
Ralo .
Objašnjenje: 1. klin, 2. vojište, 3. kuka, 4. raonik (palečnik),5. i 6. uši, 7. prečka, 8. klinovi, 9. srpec (srp) i 10. ručica.
Samar za konja : prednji oblak , kuke , zadnji oblak
Kazan za pečenje rakije. Objašnjenje: 1. mesto za loženje vatre, 2. furuna u kojoj je bakarni kazan, 3. kapak, 4. grne (zemljano), 5. lule, 6. tabarka (krbla) i 7. ćyn.
ІX. Saobraćajna sredstva.
Kamile.
Kamile pred carinarnicom, čekaju naredbu za polazak. Magarac spreman da ih predvodi.
Roba se tovari na kamile.
Kamile su legle da se sa njih skine roba, da se pregleda i carina.
[01:08, 2. 7. 2026.] Goran Živanović: 2
2. Kola.
Maleševska (narodna) volovska kola, u prolazu pored plevne.
X. Zemljano posuđe.
Sudovi: 1. Grnče (sud za mleko i za varenje pasulji; visina 25 cm. a dužina prečnika na dnu, 10 cm.) 2. i 3. Zemljani poklopci za grnče i za vodeno grne. - 4. Zemljano ibriče. Sud za vodu (vodarno grne) visine pola metra.
XІ. Ženski radovi. (u Maleševu).
Preslica (furka) za predivo lana.
Preslica (furka) za predivo vune.
Prerada vune (prelje, preslice, vretena, motovila i grebeni
: Snovanje rad, da se u osnovi dobije ukrštavanje zeva.
Navijanje osnove na vratilo.
Razboj sa svojim delovima. Tkalja i njene pomoćaющe
Spremanje juvke za zimnicu.
XII. Narodna nošnja.
Srbi, doseljeni sa GaliPolja u Pehčevo 1922. god. (Njihova nošnja 1923. god.)
Današnji Maleševac u prazničnom odelu
Naši savremenici - Stari ljudi; otac od 108. godina ( levo) i sin od 86 god.( desno) Maleševo
Vojvodso odelo - Maleševski vojvoda Ilo Mustratinović ( iz doba srpsko-turskog i rusko-turskog rata 1876 - 1878 godine
Vojvodsko odelo vojvoda Jovan Dovezenski iz doba četničke akcije
Seoska nošnja u selu Kosturnu (srez strumički) 1925. g.
Stara ženska nošnja u Rusinovu. Tkanine su od domaće izrade
Stara nošnja otmenih Maleševki (Pehčevo).
Današnja ženska i muška nošnja u Čifliku (Maleševo).
XIII. Narodne zabave.
Razlovački gajdaš, sa gajdama.
Narodno kolo u Berovu (1920. god.), u dvorištu stare berovske škole.
Sabor kod crkve na planini Golaku, na Sv. Panteliju 1927. god.
Borenje u Crvniku (posle obreza, kod muslimana).
Čaršijski život, nedeljom i praznikom (Carevo Selo).
XIV. Crkva i sveštenstvo.
Stara crkva u selu Dramči, srez carevo-selski.
Crkva u Carevu Selu (sagrađena 1856. god).
Zvonara u Pehčevu (rad maleševskih majstora 1925. god.)
Ikonostas Smojmirske crkve i deo tavana, rad u drvorezu melatanskih majstora 1907. godine.
Ikonostas Berovske crkve.
Drvorez i ikone su radovi meštanskih majstora iz 1924. godine.
Sveštenik Atanasije Drakalović, biv. patrijaršijski namesnik iz Berova († 1889).
Današnja igumanija berovskog ženskog manastira, Evgenija.
Igumanija Evgenija Druga, sa svojim kaluđericama (u doba Balkanskog Rata), u ženskom manastiru u Berovu.
etnografska biblioteka, veoma retko antikvarno izdanje, album, 48. strana ilustracija i fotografija, mek povez, format 15,5 x 23 cm , očuvano, ćirilica, pečatni potpis na naslovnoj strani ,