| Cena: | 
| Stanje: | Polovan sa vidljivim znacima korišćenja | 
| Garancija: | Ne | 
| Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje | 
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično | 
| Grad: | Sombor, Sombor | 
                                                                                        Godina izdanja: Ostalo
                                                                                                                        ISBN: Ostalo
                                                                                                                        Autor: Domaći
                                                                                                                        Jezik: Srpski
                                                                                
                        SMRT SMAIL AGE ČENGIĆA Ivan Mažuranić 
Narodna knjiga Beograd 1963 
36  str Smrt Smail-age Čengića poznata je epska pesma koju je napisao Ivan Mažuranić. Mažuranić je iskoristio stvarne, istorijske događaje da bi ispričao priču o turskom osvajaču, silniku i tiraninu, Smail-agi Čengiću, koji je izvršio bezdušno nasilje nad Crnogorcima. Pesma je prvi put izdana 1846. godine u almanahu Iskra. 
 
Sastoji se od pet pevanja: Agovanje, Noćnik, Četa, Harač i Kob. Pesma sadrži ukupno 1134 stiha, a svi zajedno pričaju priču o osveti hrabrih Crnogoraca nad okrutnim agom koja je dovela ne samo do pada samog age, nego i do pada celog carstva koji je nastao na nasilju i pljački. 
 
Mažuranić vrlo slikovito priča o patnji, bedi i potčinjenosti Hrvata i Južnih Slovena pod Turcima. Sve to veliča herojstvom i borbom koja dovodi do pada velikog moćnika i celog njegovog carstva. On se zalaže za borbu za najveće ljudske ideale, a to je sloboda i osveta potčinjenih. 
 
Radnja pesme odigrava se u vrlo kratkom periodu, pa je sama radnja dosta sažeta. Likovi su okarakterizovani u nekoliko stihova, pa pravu karakterizaciju ima samo Smail-aga s još nekoliko manje okarakerizovanih učesnika priče. Ne doznajemo puno o likovima, osim o njihovom delovanju u datom trenutku. 
 
 
Pripovedač ovog epa takođe nije klasičan. Umesto obektivnog (nepristranog) naratora, distanciranog od radnje i likova, imamo emocionalno angažovanog pripovedača, pa se i od čitaoca zahteva da se opredeli za pripovedačeve favorite. 
 
 
K.S.N. ORM. CRNI KUT. 1