| Cena: |
| Stanje: | Novo |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | AKS |
| Plaćanje: | Pouzećem |
Godina izdanja: 2024.
Format - 14,5x20,5 cm
Povez - Mek
Pismo - Latinica
Izdavač: Karpos
Autor: Žan Portant
EAN: 9788664352222
„U čvrstoj nameri da u ovoj knjizi ispripovedam prvih deset godina svog života, od rođenja do prvog pričešća, uviđam da su događaji koji su ga obeležili raštrkani u vrenu pre i posle putovanja. Putovanja, tog jedinog pouzdanog putokaza. Naš boravak u Italiji trajao je godinu dana, najviše godinu i po, ali koliko god bio sveden, taj period predstavlja tačku od koje sve polazi i u kojoj se sve stiče. Italija u neku ruku deli vre. Italija je i kompas. Moje sećanje se upravlja po njoj.
Čak su i svi oni koji su se tada pojavili u mom životu, našli ukotvljenje u tom malom parčetu vrena provedenom u San Detriju. Između njih kao da se uzdiže planina, sa dugim tunelom kojim samo treba proći, u jednom ili u drugom smeru, da bi sve postalo logično. I to još odonda kad je prvom Italijanu pre sto godina palo na pamet da zabasa ovamo gde će se roditi prvo italijansko dete u Luksburgu. Posle njega, sve se odvijalo kao da su posredi ruske drvene babuške. Taj prvi Italijan rođen u Luksburgu vratio se u Italiju, posedeo nakratko, pa se opet vratio u Luksburg. Njegova deca su činila isto. I deca njihove deca isto tako. Svako je osetio potrebu da se vrati na polaznu tačku.Svuda i na svakom mestu u romanu Žana Portanta izranja Mobi Dik, Pinokiov kit, Jonin levijatan ili gospođa Hareja, ženka kita ulovljena 1953. godine u blizini istoimenog norveškog ostrva. San ili java, pravi kit ili književni ulov, majčin nomadizam i lingvističke izmišljotine, tatine nasuprot dedinih dogodovština u Drugom svetskom ratu, javljaju se u setnoj i komičnoj priči i sećanjima malog Klaudija, po italijanski, to jest Kloda, po luksburški, sina italijanskih doseljenika u gradiću Diferdanžu. Iz Diferdanža putujo u San Detrio, italijanski prizori smenjuju luksburške kulise dok pratimo odrastanje Kloda Nardelija, svojevrsne mešavine dečaka iz naše književnosti: Andreasa Sama koji miriše kruške iz Kišovih Ranih jada i malog pripovedača iz Uloge moje porodice u svetskoj revoluciji Bore Ćosića.“
– Ivana Velimirac, prevodilac