pregleda

Radivoje Lola Djukic - Kameleoni


Cena:
1.899 din
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
CC paket (Pošta)
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Lično
Grad: Beograd-Vračar,
Beograd-Vračar
Prodavac

berkut1 (2640)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 4858

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

Godina izdanja: Ostalo
ISBN: Ostalo
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

Radivoje Lola Djukic - Kameleoni
Beograd, 1988.

Centralna biblioteka, Cetinje, KPZ Podgorica, 2003.
Tvrdi povez, 428 strana.
IZUZETNO RETKO IZDANJE!

» ”Kameleone” je pisao za Televiziju Zagreb. I sama radnja serije je izmeštena u Zagreb. ”Kameleoni” dolaze na kraju, posle više desetina napisanih epizoda njegovih brojnih TV serija. Lola je već u penziji, pa bi se očekivalo da se, posle svega, umorio, da je zauzeo neki drugi ugao gledanja na svet oko sebe. Međutim, on je ostao onaj isti Lola, sa onim istim kritičkim stavom sa kojim se uvek odnosio prema svim pojavama u društvu, samo sada znatno veštije i potpuno izgrađen kao stvaralac u tom žanru. Ako se nešto promenilo, promenilo se društvo i pojave u njemu. Promenila se i publika za koju je pisao. Ona je, u međuvremenu, videla mnogo drugih stvari, postala je zahtevnija. On to vrlo dobro opaža i prilagođava se vremenu. Izlazi iz studija, dinamizira radnju, a svaka epizoda mu je priča iz početka.
Osnovno mesto događanja je kancelarija iskusnog advokata Aurelija Freskara. Osim njega, tu je njegova sekretarica Manja, devojka smešne sentimentalnosti, spremna da lije suze na iole tužnu novinarsku vest iz najudaljenijeg kraja sveta, zatim Ivan Benkovićević zvani Ben, koji bežeći sa sela postaje ona vrsta brojnih novopečenih građana što ”i jeste seljak i nije”.
Advokatska kancelarija, kao mesto zbivanja, je neka vrsta servisne stanice gde, po prirodi stvari, defiluju ljudi raznih ćudi i sudbina. Ali ovo više nije dobroćudno vreme malog šefa Rake, već jedno mnogo složenije vreme. Ne radi se više o smešnim slabostima jednog malog šefa, nego o kritici novih pojava u društvu, koje postaju sve manje naivne. Njih Lola uočava darom oprobanog satiričara. Osamdesete godine su vreme kada se uveliko stvorio jedan novi, pogubni, sistem vrednosti. Novac se ustoličio tamo gde su bile neke dotad druge važeće vrednosti. On je taj koji čini ljude kameleonima.
Kroz seriju defiluje masa likova upletenih u njegovu mrežu. Tu je neka gospoda Beti, koja od klozet frau u Nemačkoj, ovde postaje fabrikant. Pojavljuju se neki tipovi sa vrećama novca, tu su prekonoć bogataši u pomami za parama, zatim prateće osoblje, kao što su sponzoruše. Lagano se rada mafija, nešto novo na našem tlu.
U tom poremećenom sistemu vrednosti, ljudi na naopak način jure svoju sreću, pa, recimo, životnog saputnika traže preko kompjutera. Pisac hoće da kaže kako su se ljudi ustremili u suprotnom pravcu od mesta u kojem sreća stanuje.
Lola nije doživeo naše dane u kojima je takav razvoj događaja eskalirao u mnoge nevolje. Jedna od njih su i svakodnevni obračuni mafijaških gangova. Možda je sebe poštedeo ovih teških godina kroz koje smo prošli, ali je naše vreme ostavio bez rasnog satiričara. A ovo vreme, kao retko koje, zaista nudi obilje materijala za stvaraoca kakav je bio Radivoje Lola Đukić.«

Iz pogovora
Zdravko Šotra

Radivoje Lola Đukić (1923—1995) je bio televizijski, pozorišni i filmski reditelj i komediograf.
Biografija

Rođen je 3. aprila 1923. godine u Smederevu. Studirao je slikarstvo na Likovnoj akademiji i filmsku režiju na Visokoj filmskoj školi u Beogradu.

Najpre radio kao urednik Dečjeg i Dramskog programa, kao i Zabavnog programa Radio Beograda. Osnivač je Humorističkog pozorišta (Pozorište na Terazijama), a u Televiziji Beograd od njenog osnivanja deluje kao pomoćnik direktora za produkciju, glavni i odgovorni urednik kulturno-umetničkog programa (do 1963). Najveći deo svoje aktivnosti na Televiziji Beograd posvetio humorističkom programu.

Režirao je više igranih filmova. Pored toga snimao je dokumentarne, nastavne i lutka-filmove, kao što je i pisao pesme i pozorišne komade za decu. Pisac je mnogobrojnih komedija: Zlatni majdan, Bog je umro uzalud, Čovek sa četiri noge, Moram da ubijem Petra, Usrećitelj, Jedna ljubav i pet pokojnika, Kradem, kradeš, kradu, i mjuzikl Ubi ili poljubi.

Kao komediograf Đukić je jedan od najigranijih domaćih autora šezdesetih i sedamdesetih godina na jugoslovenskim teatarskim scenama. Najveći deo svoga komediografskog stvaralaštva posvetio je televizijskom mediju. Autor je oko 200 serijskih humorističkih emisija i TV komedija i satira koje je najčešće sam režirao.

Autor je humorističkih sećanja objavljenih u knjizi `Sklerotični memoari`.

Bio je oženjen glumicom Verom Đukić, (rođ. Ilić). Njihov sin Andrija Đukic je takođe bio reditelj koji se proslavio serijom Bolji Život. Druga supruga je bila Jelena Djukic koja je posle njegove smrti sve ucinila da sacuva tekstove i publikuje knjige koje je Lola napisao.

Umro je 7. septembra 1995. godine u Beogradu.
Scenario
TV serije

1984 - Ubi ili poljubi
1984 - Pozorište kući
1970 - Deset zapovesti
1968 - Sačulatac
1968 - Spavajte mirno
1966 - Ljudi i papagaji
1966 - Crni sneg
1965 - Licem u naličje
1964 - Ogledalo građanina Pokornog
1959 - Servisna stanica

filmovi

1983 - Čovek sa četiri noge
1971 - Balada o svirepom
1967 - Zlatna praćka
1964 - Na mesto građanine Pokorni
1961 - Sreća u torbi
1961 - Nema malih bogova

Režija
tv serije

1984 - Ubi ili poljubi
1972 - Dva kapitena
1970 - Deset zapovesti
1970 - Ću, ćeš, će
1968 - Spavajte mirno
1966 - Crni sneg
1965 - Licem u naličje
1964 - Ogledalo građanina Pokornog
1959 - Servisna stanica

filmovi

1983 - Čovek sa četiri noge
1971 - Balada o svirepom
1967 - Zlatna praćka
1964 - Na mesto građanine Pokorni
1961 - Sreća u torbi
1961 - Nema malih bogova
1950 - Jezero

Slanje POSLE uplate na racun u banci Intesa ili Postnet uplate.

Predmet: 82763431
Radivoje Lola Djukic - Kameleoni
Beograd, 1988.

Centralna biblioteka, Cetinje, KPZ Podgorica, 2003.
Tvrdi povez, 428 strana.
IZUZETNO RETKO IZDANJE!

» ”Kameleone” je pisao za Televiziju Zagreb. I sama radnja serije je izmeštena u Zagreb. ”Kameleoni” dolaze na kraju, posle više desetina napisanih epizoda njegovih brojnih TV serija. Lola je već u penziji, pa bi se očekivalo da se, posle svega, umorio, da je zauzeo neki drugi ugao gledanja na svet oko sebe. Međutim, on je ostao onaj isti Lola, sa onim istim kritičkim stavom sa kojim se uvek odnosio prema svim pojavama u društvu, samo sada znatno veštije i potpuno izgrađen kao stvaralac u tom žanru. Ako se nešto promenilo, promenilo se društvo i pojave u njemu. Promenila se i publika za koju je pisao. Ona je, u međuvremenu, videla mnogo drugih stvari, postala je zahtevnija. On to vrlo dobro opaža i prilagođava se vremenu. Izlazi iz studija, dinamizira radnju, a svaka epizoda mu je priča iz početka.
Osnovno mesto događanja je kancelarija iskusnog advokata Aurelija Freskara. Osim njega, tu je njegova sekretarica Manja, devojka smešne sentimentalnosti, spremna da lije suze na iole tužnu novinarsku vest iz najudaljenijeg kraja sveta, zatim Ivan Benkovićević zvani Ben, koji bežeći sa sela postaje ona vrsta brojnih novopečenih građana što ”i jeste seljak i nije”.
Advokatska kancelarija, kao mesto zbivanja, je neka vrsta servisne stanice gde, po prirodi stvari, defiluju ljudi raznih ćudi i sudbina. Ali ovo više nije dobroćudno vreme malog šefa Rake, već jedno mnogo složenije vreme. Ne radi se više o smešnim slabostima jednog malog šefa, nego o kritici novih pojava u društvu, koje postaju sve manje naivne. Njih Lola uočava darom oprobanog satiričara. Osamdesete godine su vreme kada se uveliko stvorio jedan novi, pogubni, sistem vrednosti. Novac se ustoličio tamo gde su bile neke dotad druge važeće vrednosti. On je taj koji čini ljude kameleonima.
Kroz seriju defiluje masa likova upletenih u njegovu mrežu. Tu je neka gospoda Beti, koja od klozet frau u Nemačkoj, ovde postaje fabrikant. Pojavljuju se neki tipovi sa vrećama novca, tu su prekonoć bogataši u pomami za parama, zatim prateće osoblje, kao što su sponzoruše. Lagano se rada mafija, nešto novo na našem tlu.
U tom poremećenom sistemu vrednosti, ljudi na naopak način jure svoju sreću, pa, recimo, životnog saputnika traže preko kompjutera. Pisac hoće da kaže kako su se ljudi ustremili u suprotnom pravcu od mesta u kojem sreća stanuje.
Lola nije doživeo naše dane u kojima je takav razvoj događaja eskalirao u mnoge nevolje. Jedna od njih su i svakodnevni obračuni mafijaških gangova. Možda je sebe poštedeo ovih teških godina kroz koje smo prošli, ali je naše vreme ostavio bez rasnog satiričara. A ovo vreme, kao retko koje, zaista nudi obilje materijala za stvaraoca kakav je bio Radivoje Lola Đukić.«

Iz pogovora
Zdravko Šotra

Radivoje Lola Đukić (1923—1995) je bio televizijski, pozorišni i filmski reditelj i komediograf.
Biografija

Rođen je 3. aprila 1923. godine u Smederevu. Studirao je slikarstvo na Likovnoj akademiji i filmsku režiju na Visokoj filmskoj školi u Beogradu.

Najpre radio kao urednik Dečjeg i Dramskog programa, kao i Zabavnog programa Radio Beograda. Osnivač je Humorističkog pozorišta (Pozorište na Terazijama), a u Televiziji Beograd od njenog osnivanja deluje kao pomoćnik direktora za produkciju, glavni i odgovorni urednik kulturno-umetničkog programa (do 1963). Najveći deo svoje aktivnosti na Televiziji Beograd posvetio humorističkom programu.

Režirao je više igranih filmova. Pored toga snimao je dokumentarne, nastavne i lutka-filmove, kao što je i pisao pesme i pozorišne komade za decu. Pisac je mnogobrojnih komedija: Zlatni majdan, Bog je umro uzalud, Čovek sa četiri noge, Moram da ubijem Petra, Usrećitelj, Jedna ljubav i pet pokojnika, Kradem, kradeš, kradu, i mjuzikl Ubi ili poljubi.

Kao komediograf Đukić je jedan od najigranijih domaćih autora šezdesetih i sedamdesetih godina na jugoslovenskim teatarskim scenama. Najveći deo svoga komediografskog stvaralaštva posvetio je televizijskom mediju. Autor je oko 200 serijskih humorističkih emisija i TV komedija i satira koje je najčešće sam režirao.

Autor je humorističkih sećanja objavljenih u knjizi `Sklerotični memoari`.

Bio je oženjen glumicom Verom Đukić, (rođ. Ilić). Njihov sin Andrija Đukic je takođe bio reditelj koji se proslavio serijom Bolji Život. Druga supruga je bila Jelena Djukic koja je posle njegove smrti sve ucinila da sacuva tekstove i publikuje knjige koje je Lola napisao.

Umro je 7. septembra 1995. godine u Beogradu.
Scenario
TV serije

1984 - Ubi ili poljubi
1984 - Pozorište kući
1970 - Deset zapovesti
1968 - Sačulatac
1968 - Spavajte mirno
1966 - Ljudi i papagaji
1966 - Crni sneg
1965 - Licem u naličje
1964 - Ogledalo građanina Pokornog
1959 - Servisna stanica

filmovi

1983 - Čovek sa četiri noge
1971 - Balada o svirepom
1967 - Zlatna praćka
1964 - Na mesto građanine Pokorni
1961 - Sreća u torbi
1961 - Nema malih bogova

Režija
tv serije

1984 - Ubi ili poljubi
1972 - Dva kapitena
1970 - Deset zapovesti
1970 - Ću, ćeš, će
1968 - Spavajte mirno
1966 - Crni sneg
1965 - Licem u naličje
1964 - Ogledalo građanina Pokornog
1959 - Servisna stanica

filmovi

1983 - Čovek sa četiri noge
1971 - Balada o svirepom
1967 - Zlatna praćka
1964 - Na mesto građanine Pokorni
1961 - Sreća u torbi
1961 - Nema malih bogova
1950 - Jezero
82763431 Radivoje Lola Djukic - Kameleoni

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.