Cena: |
Želi ovaj predmet: | 1 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
Pouzećem |
Grad: |
Beograd-Ralja, Beograd-Sopot |
Godina izdanja: Ostalo
ISBN: Ostalo
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Smrt i život Edit Štajn, Jan Moaks
manji format
kao nova
Edit Štajn je rođena 1891. u jevrejskoj porodici s jedanaestoro dece u Vroclavu, u tadašnjoj Pruskoj. Kao izuzetno uspešna učenica upisuje i univerzitetske studije, na kojima su devojke bile u to vreme još retke. Zanima se i za tekuće političke događaje, jer ih smatra „istorijom u nastajanju`. Deklariše se kao ateistkinja, uprkos porodici koja poštuje tradiciju i verske običaje. Pošto saznaje za fenomenologiju, tada sasvim nov pravac u filozofiji, odlučuje da pređe u Getingen kako bi slušala predavanja Edmunda Huserla
Naporedo sa studijama razvija i humanistički aktivizam u okviru borbe za ženska prava, posebno za njihovo pravo glasa. Uoči Prvog svetskog rata priprema državni ispit, sa tezom koju piše na temu empatije. Potresena vestima sa fronta, pod okriljem Crvenog krsta prijavljuje se da služi kao bolničarka u austrijskoj bolnici za lečenje infektivnih bolesnika. Godine 1917, po okončanju ovog angažmana, uspešno brani doktorsku tezu kojoj je mentor upravo rodonačelnik fenomenologije, filozof Edmund Huserl. Posle njegovog prelaska na univerzitet u Frajburgu, Edit Štajn mu se pridružuje i postaje mu asistentkinja, sa slavom prve Nemice koja je odbranila doktorsku tezu iz filozofije.
Edit Štajn prevodi Tomu Akvinskog s latinskog, a povedena time piše i studiju o odnosu između tradicionalne katoličke doktrine i savremene filozofije. Nacističke vlasti zabranjuju svaki vid profesure ženama i jevrejima; Edit Štajn je onemogućena da predaje po obe te osnove, uprkos svome zvaničnom prelasku u katoličku veru. Razočarana neuspehom borbe protiv rasne i verske mržnje, rešava da stupi u karmelićanski manastir oktobra 1933, smatrajući da je to jedan od načina sticanja „unutrašnje slobode`. Uz sve druge zasluge koje je Edit Štajn imala na polju filozofije i društvenog angažmana, možda o njenoj ličnosti najviše govori njen duboko čovečni odnos prema „drugome`, oličen u ključnoj tezi o empatiji: „Otvorenost spram drugih omogućava da se bolje upozna spoljašnja stvarnost... U suprotnom, sami smo sebe zazidali i zarobili u naše partikularizme.`