| Cena: |
| Želi ovaj predmet: | 1 |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1975
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Posveta prevodioca Milana Tabakovića slikaru Radislavu Raši Trkulji.
Autor - osoba Herigel, Eugen
Naslov Zen u umetnosti gađanja iz luka / Eugen Herigel ; preveo s nemačkog Milan Tabaković
Jedinstveni naslov Zen in der Kunst des Bogenschiessens. srpski jezik
Vrsta građe esej
Jezik srpski
Godina 1975
Izdavanje i proizvodnja Niš : Gradina, 1975 (Niš : Prosveta)
Fizički opis 89 str. ; 20 cm
Drugi autori - osoba Tabaković, Milan (prevodilac)
Damjanović, Milan (autor dodatnog teksta)
Zbirka ǂBiblioteka ǂMisao
(Broš.)
Napomene Prevod dela: Zen in der Kunst des Bogenschiessens
Zen kao filozofija stvaralaštva / Milan Damjanović: str. 5-18.
Predmetne odrednice Budizam -- Japanska umetnost
Zen-budizam
Zen u umetnosti gađanja iz luka kratka je, meditativna i veoma uticajna knjiga u kojoj Eugen Herigel opisuje svoje učenje japanskog streličarstva tokom boravka u Japanu. Na prvi pogled, knjiga govori o gađanju lukom i strelom, ali je njena prava tema duhovna disciplina: kako se veština, kroz dugotrajno vežbanje, pretvara u put samospoznaje.
Herigel u knjizi prikazuje kako zapadni čovek, naviknut na volju, kontrolu, cilj i racionalno objašnjenje, ulazi u svet u kojem se najvažnije stvari ne postižu naprezanjem, nego unutrašnjim smirivanjem. Učitelj ga stalno upućuje da ne „cilja” spoljašnji cilj, da ne pokušava da pogodi metu pukom voljom, nego da dopusti da se hitac „dogodi”. Čuvena ideja knjige mogla bi se sažeti ovako: ne puca strelac, nego „ono” puca kroz njega.
Zato je gađanje iz luka u ovoj knjizi samo spoljašnja forma jedne dublje vežbe. Luk, strela, meta, telo, disanje i pokret postaju sredstva za prevazilaženje svesne kontrole i ega. Pravi cilj nije pogoditi metu, nego postići stanje unutrašnje sabranosti u kojem nestaje razlika između strelca, luka, strele i cilja. U tom smislu knjiga govori o zenu kao putu neposrednog iskustva, a ne kao teorijskom učenju.
Knjiga je pisana jednostavno, gotovo asketski, sa nizom kratkih epizoda iz odnosa učenika i učitelja. Njena privlačnost leži u tome što čitaocu približava paradoks istočnjačke discipline: uspeh dolazi tek kada prestanemo da ga grčevito želimo; veština se usavršava tek kada izvođač prestane da misli o sebi kao izvođaču.
Zen u umetnosti gađanja iz luka bila je naročito važna za zapadne čitaoce posle Drugog svetskog rata, jer je doprinela popularizaciji zena, borilačkih veština, meditacije i ideje da umetnost nije samo estetska praksa, nego i duhovni put. Ipak, kasniji istraživači upozoravali su da Herigelovo tumačenje japanskog streličarstva i zena nije uvek istorijski ili doktrinarno precizno, već da je delom oblikovano njegovim ličnim iskustvom, prevodilačkim nesporazumima i zapadnom fascinacijom Istokom.
Uprkos tome, knjiga je ostala klasik: kratko delo o strpljenju, disciplini, praznini, oslobađanju od samovolje i trenutku u kojem tehnika prerasta u duhovno iskustvo.
Eugen Herigel (Eugen Herrigel) rođen je 20. marta 1884. godine u Lihtenauu, u Nemačkoj. Bio je nemački filozof, profesor i pisac, najpoznatiji po knjizi Zen u umetnosti gađanja iz luka (Zen in der Kunst des Bogenschießens), jednom od najuticajnijih zapadnih tekstova o zenu i japanskoj duhovnoj tradiciji.
Studirao je filozofiju i teologiju, a akademsku karijeru započeo je u Nemačkoj. Između 1924. i 1929. godine boravio je u Japanu, gde je predavao filozofiju na Univerzitetu Tohoku u Sendaiju. Tokom tog boravka zainteresovao se za zen-budizam i japanske veštine kao oblike duhovne discipline. Učio je tradicionalno japansko streličarstvo, kyūdō, kod učitelja Ave Kenzōa, čije će pouke i način rada kasnije postati osnova njegove najpoznatije knjige.
Herigel nije bio japanolog u strogom naučnom smislu, niti zen-monah, već evropski filozof koji je japansko iskustvo tumačio iz perspektive zapadne misli i sopstvenog duhovnog traganja. Upravo zato je njegova knjiga imala ogroman odjek među zapadnim čitaocima: ona je zen predstavila ne kao apstraktnu doktrinu, nego kao iskustvo koje se može naslutiti kroz vežbu, disciplinu, ponavljanje i oslobađanje od ega.
Po povratku u Nemačku radio je kao profesor filozofije. Bio je profesor na Univerzitetu u Erlangenu. Njegova biografija ima i problematičnu stranu: tokom nacističkog perioda bio je povezan sa institucijama tadašnjeg sistema, zbog čega se kasnije njegov lik i rad tumače opreznije, naročito kada se razdvaja vrednost njegove knjige od političkog i istorijskog konteksta u kojem je živeo.
Eugen Herigel umro je 18. aprila 1955. godine. Iako je napisao i druge tekstove, ostao je upamćen gotovo isključivo po knjizi Zen u umetnosti gađanja iz luka, delu koje je snažno uticalo na zapadnu recepciju zena, borilačkih i umetničkih veština Istoka.
MG P77 (N)