pregleda

Nova industrijska država - John Kenneth Galbraith


Cena:
495 din
Želi ovaj predmet: 2
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Lično
Grad: Beograd-Mladenovac,
Beograd-Mladenovac
Prodavac Nije trgovac

kukuruz (9763)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 41314

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1970
Oblast: Ekonomija
Jezik: Hrvatski
Autor: Strani

Zagreb : Stvarnost 1970 396 strana

očuvanost 4

Nova industrijska država je uticajno ekonomsko delo američkog ekonomiste Džona Keneta Galbrajta, objavljeno 1967. godine. U knjizi Galbrajt analizira kako se moderna industrijska ekonomija promenila u odnosu na klasični kapitalizam i tržišnu teoriju.

Njegova glavna teza je da u velikim korporacijama više ne vlada slobodno tržište u klasičnom smislu, već „tehnostruktura“ – sloj menadžera, inženjera i stručnjaka koji donose ključne odluke.

Strukturalni pregled

1. Promena kapitalizma

Galbrajt tvrdi da je klasični kapitalizam (zasnovan na individualnim preduzetnicima i tržišnoj konkurenciji) u velikoj meri zamenjen:

velikim korporacijama;
složenim organizacijama;
planiranjem proizvodnje unapred.

Zaključak: tržište više ne „vlada“ ekonomijom, već velike organizacije planiraju i kontrolišu proizvodnju.

2. Tehnostruktura

Jedan od ključnih pojmova knjige.

Tehnostruktura uključuje:

menadžere;
inženjere;
ekonomiste;
pravnike;
marketinške stručnjake.

Oni zajedno donose odluke, a ne vlasnici kapitala.

Ključna ideja

Vlasnici (akcionari) imaju formalnu moć, ali stvarnu kontrolu ima tehnostruktura.

3. Planiranje umesto tržišta

U velikim industrijama:

proizvodnja se planira unapred;
cene nisu u potpunosti rezultat ponude i potražnje;
stabilnost je važnija od konkurencije.

Galbrajt uvodi ideju „planirane ekonomije unutar kapitalizma“.

4. Uloga države

Država postaje važan faktor jer:

stabilizuje ekonomiju;
podržava velike industrije;
utiče na potražnju kroz javnu potrošnju.

Kapitalizam i država postaju međusobno povezani.

5. „Konvencionalna mudrost“

Galbrajt kritikuje ekonomske teorije koje ne odgovaraju stvarnosti.

On ih naziva „conventional wisdom“ – ustaljena, ali zastarela mišljenja.

Poruka: ekonomija mora pratiti realne promene u društvu.

Glavne teme

transformacija kapitalizma;
moć korporacija;
menadžerska elita;
planiranje ekonomije;
odnos države i tržišta;
kritika tradicionalne ekonomije.

Ključni pojmovi

Tehnostruktura

Upravljačka i stručna elita koja kontroliše korporacije.

Planirani kapitalizam

Sistem u kojem velike firme unapred određuju proizvodnju i cene.

Konvencionalna mudrost

Uopštena, ali često pogrešna ekonomska verovanja.

Karakteristike dela

institucionalna ekonomija;
kritika klasičnog liberalizma;
analitički i esejistički stil;
fokus na velike korporacije i modernu industriju;
političko-ekonomska analiza.

Poruka dela

Galbrajt pokazuje da moderni kapitalizam više nije tržište malih nezavisnih aktera, već sistem velikih organizacija koje planiraju i kontrolišu ekonomiju. Time se menja i sama priroda moći u društvu – od vlasnika kapitala ka menadžerskoj eliti.

Zaključak

„Nova industrijska država“ je klasično delo ekonomske teorije u kom Džon Kenet Galbrajt objašnjava kako su velike korporacije i tehnostruktura preoblikovale kapitalizam. Knjiga ostaje važna za razumevanje savremenih ekonomskih sistema i odnosa između tržišta, države i korporativne moći.

Cene su konačne!

Stepen očuvanosti je subjektivna procena i ne mora da odražava činjenično stanje!

Ne šaljem u inostranstvo!

Ne šaljem na Kosovo (tj. Pošta ne prima pošiljke za Kosovo).

Predmet: 84480219
Zagreb : Stvarnost 1970 396 strana

očuvanost 4

Nova industrijska država je uticajno ekonomsko delo američkog ekonomiste Džona Keneta Galbrajta, objavljeno 1967. godine. U knjizi Galbrajt analizira kako se moderna industrijska ekonomija promenila u odnosu na klasični kapitalizam i tržišnu teoriju.

Njegova glavna teza je da u velikim korporacijama više ne vlada slobodno tržište u klasičnom smislu, već „tehnostruktura“ – sloj menadžera, inženjera i stručnjaka koji donose ključne odluke.

Strukturalni pregled

1. Promena kapitalizma

Galbrajt tvrdi da je klasični kapitalizam (zasnovan na individualnim preduzetnicima i tržišnoj konkurenciji) u velikoj meri zamenjen:

velikim korporacijama;
složenim organizacijama;
planiranjem proizvodnje unapred.

Zaključak: tržište više ne „vlada“ ekonomijom, već velike organizacije planiraju i kontrolišu proizvodnju.

2. Tehnostruktura

Jedan od ključnih pojmova knjige.

Tehnostruktura uključuje:

menadžere;
inženjere;
ekonomiste;
pravnike;
marketinške stručnjake.

Oni zajedno donose odluke, a ne vlasnici kapitala.

Ključna ideja

Vlasnici (akcionari) imaju formalnu moć, ali stvarnu kontrolu ima tehnostruktura.

3. Planiranje umesto tržišta

U velikim industrijama:

proizvodnja se planira unapred;
cene nisu u potpunosti rezultat ponude i potražnje;
stabilnost je važnija od konkurencije.

Galbrajt uvodi ideju „planirane ekonomije unutar kapitalizma“.

4. Uloga države

Država postaje važan faktor jer:

stabilizuje ekonomiju;
podržava velike industrije;
utiče na potražnju kroz javnu potrošnju.

Kapitalizam i država postaju međusobno povezani.

5. „Konvencionalna mudrost“

Galbrajt kritikuje ekonomske teorije koje ne odgovaraju stvarnosti.

On ih naziva „conventional wisdom“ – ustaljena, ali zastarela mišljenja.

Poruka: ekonomija mora pratiti realne promene u društvu.

Glavne teme

transformacija kapitalizma;
moć korporacija;
menadžerska elita;
planiranje ekonomije;
odnos države i tržišta;
kritika tradicionalne ekonomije.

Ključni pojmovi

Tehnostruktura

Upravljačka i stručna elita koja kontroliše korporacije.

Planirani kapitalizam

Sistem u kojem velike firme unapred određuju proizvodnju i cene.

Konvencionalna mudrost

Uopštena, ali često pogrešna ekonomska verovanja.

Karakteristike dela

institucionalna ekonomija;
kritika klasičnog liberalizma;
analitički i esejistički stil;
fokus na velike korporacije i modernu industriju;
političko-ekonomska analiza.

Poruka dela

Galbrajt pokazuje da moderni kapitalizam više nije tržište malih nezavisnih aktera, već sistem velikih organizacija koje planiraju i kontrolišu ekonomiju. Time se menja i sama priroda moći u društvu – od vlasnika kapitala ka menadžerskoj eliti.

Zaključak

„Nova industrijska država“ je klasično delo ekonomske teorije u kom Džon Kenet Galbrajt objašnjava kako su velike korporacije i tehnostruktura preoblikovale kapitalizam. Knjiga ostaje važna za razumevanje savremenih ekonomskih sistema i odnosa između tržišta, države i korporativne moći.
84480219 Nova industrijska država - John Kenneth Galbraith

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.