| Cena: |
| Želi ovaj predmet: | 2 |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Beograd-Mladenovac, Beograd-Mladenovac |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1970
Oblast: Ekonomija
Jezik: Hrvatski
Autor: Strani
Zagreb : Stvarnost 1970 396 strana
očuvanost 4
Nova industrijska država je uticajno ekonomsko delo američkog ekonomiste Džona Keneta Galbrajta, objavljeno 1967. godine. U knjizi Galbrajt analizira kako se moderna industrijska ekonomija promenila u odnosu na klasični kapitalizam i tržišnu teoriju.
Njegova glavna teza je da u velikim korporacijama više ne vlada slobodno tržište u klasičnom smislu, već „tehnostruktura“ – sloj menadžera, inženjera i stručnjaka koji donose ključne odluke.
Strukturalni pregled
1. Promena kapitalizma
Galbrajt tvrdi da je klasični kapitalizam (zasnovan na individualnim preduzetnicima i tržišnoj konkurenciji) u velikoj meri zamenjen:
velikim korporacijama;
složenim organizacijama;
planiranjem proizvodnje unapred.
Zaključak: tržište više ne „vlada“ ekonomijom, već velike organizacije planiraju i kontrolišu proizvodnju.
2. Tehnostruktura
Jedan od ključnih pojmova knjige.
Tehnostruktura uključuje:
menadžere;
inženjere;
ekonomiste;
pravnike;
marketinške stručnjake.
Oni zajedno donose odluke, a ne vlasnici kapitala.
Ključna ideja
Vlasnici (akcionari) imaju formalnu moć, ali stvarnu kontrolu ima tehnostruktura.
3. Planiranje umesto tržišta
U velikim industrijama:
proizvodnja se planira unapred;
cene nisu u potpunosti rezultat ponude i potražnje;
stabilnost je važnija od konkurencije.
Galbrajt uvodi ideju „planirane ekonomije unutar kapitalizma“.
4. Uloga države
Država postaje važan faktor jer:
stabilizuje ekonomiju;
podržava velike industrije;
utiče na potražnju kroz javnu potrošnju.
Kapitalizam i država postaju međusobno povezani.
5. „Konvencionalna mudrost“
Galbrajt kritikuje ekonomske teorije koje ne odgovaraju stvarnosti.
On ih naziva „conventional wisdom“ – ustaljena, ali zastarela mišljenja.
Poruka: ekonomija mora pratiti realne promene u društvu.
Glavne teme
transformacija kapitalizma;
moć korporacija;
menadžerska elita;
planiranje ekonomije;
odnos države i tržišta;
kritika tradicionalne ekonomije.
Ključni pojmovi
Tehnostruktura
Upravljačka i stručna elita koja kontroliše korporacije.
Planirani kapitalizam
Sistem u kojem velike firme unapred određuju proizvodnju i cene.
Konvencionalna mudrost
Uopštena, ali često pogrešna ekonomska verovanja.
Karakteristike dela
institucionalna ekonomija;
kritika klasičnog liberalizma;
analitički i esejistički stil;
fokus na velike korporacije i modernu industriju;
političko-ekonomska analiza.
Poruka dela
Galbrajt pokazuje da moderni kapitalizam više nije tržište malih nezavisnih aktera, već sistem velikih organizacija koje planiraju i kontrolišu ekonomiju. Time se menja i sama priroda moći u društvu – od vlasnika kapitala ka menadžerskoj eliti.
Zaključak
„Nova industrijska država“ je klasično delo ekonomske teorije u kom Džon Kenet Galbrajt objašnjava kako su velike korporacije i tehnostruktura preoblikovale kapitalizam. Knjiga ostaje važna za razumevanje savremenih ekonomskih sistema i odnosa između tržišta, države i korporativne moći.