| Cena: |
| Stanje: | Nekorišćen |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | AKS BEX Pošta CC paket (Pošta) DExpress Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) PostNet (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično |
| Grad: |
Čukarica, Beograd-Čukarica |
Godina izdanja: 2026
ISBN: 978-86-495-0599-5
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Elizabet Jang Bril: HANA ARENT ZA LJUBAV SVIJETA biblioteka: SUDBINE
Tvrd povez, 24cm, 613strana, izdavač: CID - Podgorica, 2026.
NOVA - NEKORIŠĆENA KNJIGA!!!
Hana Arent (Hannah Arendt) (1906–1975) bila je nemačko-američka filozofkinja i jedna od najznačajnijih političkih mislilaca 20. veka.
Rođena je u Nemačkoj, u jevrejskoj porodici. Zbog dolaska nacista na vlast 1933. godine morala je da napusti Nemačku, a kasnije je emigrirala u SAD.
O čemu je razmišljala?
Najviše se bavila:
Totalitarizmom – kako nastaju nacistički i staljinistički režimi.
Slobodom – zašto je sloboda mišljenja i političkog delovanja važna.
Odgovornošću pojedinca – da li čovek može biti odgovoran za zlo koje čini sledeći naređenja.
Politikom – kako ljudi mogu zajedno da odlučuju o društvu.
Njena najpoznatija ideja: banalnost zla
U knjizi Ajhman u Jerusalimu (1963) iznela je pojam banalnosti zla.
Proučavala je suđenje Adolfu Ajhmanu, jednom od organizatora deportacije Jevreja tokom Holokausta.
Njena ideja bila je da ogromno zlo ne moraju činiti samo ljudi koji sebe doživljavaju kao zle, već i obični ljudi koji prestanu da samostalno razmišljaju, ne preispituju naređenja i slepo izvršavaju svoju dužnost.
Drugim rečima: odsustvo kritičkog mišljenja može omogućiti strašna dela.
Njene najpoznatije knjige
Izvori totalitarizma (1951).
Ljudsko stanje (1958).
Ajhman u Jerusalimu (1963).
O revoluciji (1963).
Izvor: Stanford Encyclopedia of Philosophy .
Zašto je Hana Arent i danas važna?
Zato što nas podseća da nije dovoljno samo slušati autoritete i poštovati pravila. Čovek mora da razmišlja, postavlja pitanja i preuzima odgovornost za sopstvene postupke.
To je posebno važno kada govorimo o vlasti, propagandi, diktaturi i ljudskoj odgovornosti.