pregleda

Milica Stojadinović Srpkinja - U Fruškoj gori 1854.


Cena:
1.050 din
Želi ovaj predmet: 1
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
PostNet (pre slanja)
Ostalo (pre slanja)
Pouzećem
Lično
Grad: Novi Beograd,
Beograd-Novi Beograd
Prodavac

zdravkas (4365)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 5442

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

Godina izdanja: Ostalo
ISBN: Ostalo
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

Milica Stojadinović Srpkinja (1828–1878) je srpska književnica, jedna od prvih srpskih pesnikinja.

Bila je saradnica mnogih listova i prva je žena ratni izveštač u Srbiji.
Objavila je tri zbirke pesama. Prvu knjigu štampala je o svom trošku 1850. godine, prikupivši unapred pretplatnike. Od 1848. godine njeno ime se pominje u onovremenim srpskim časopisima: Vojvođanka, Sedmica, Šumadinci, Danica, Putnik… Njene pesme izlaze 1850, 1855 i 1869. godine i srpska štampa pominje je kao novu nadu srpske poezije, srpski listovi štampaju njene slike, pesnici je posećuju, svi dolaze da vide pesnikinju iz Fruške gore, „vrdničku vilu”.

Godine 1962. objavljena je njena reportaža „Srce i barikade” iz Beograda, koji je 1862. bio poprište ratnih sukoba. Značajan je i Miličina prepiska sa Vukom Karadžićem i Minom Vukomanović, kao i njen dnevnik „U Fruškoj gori I i II`

„U Fruškoj gori 1854.” je dnevnik Milice St. Srpkinje, koji je objavila u tri knjige (1861, 1862, 1866). U iskrenom, intimnom tonu zabeležene su dragocene uspomene iz života jedne od prvih srpskih priznatih književnica. U dnevniku „U fruškoj gori” Milica beleži sve ono što je do nje doprlo iz srpskog naroda: pesme (naročito obredne pesme), pripovetke, poslovice, bajalice, te time neguje i čuva srpsku narodnu književnost (i uopšte književnost). Pojedine od priloženih pesmama u ovom dnevniku nije ni Vuk Stefanović Karadžić zabeležio, te su one pravo literarno blago.

U ovom dnevniku, kao i u drugim delima Milice Janković, izraženo je nacionalno osećanje, rodoljublje i oduševljenost srpstvom. Zastupanje takvog pogleda u literarnim ostvarenjima, ali i u realnom svetu, dali su joj puno pravo da svome imenu doda i reč „Srpkinja”.

Bog je čoveku dao razum koji treba da se prosvetom ozari, kao što je Bog zemlju ozario suncem: sunce je ukras zemlji, a prosveta čoveku.

Bila je ispred svog vremena po obrazovanju i stavovima, te je često osuđivana od tadašnjeg pomodorskog srpskog društva. Milica Janković u svom dnevniku promišlja o prosvećenju naroda i obrazovanju žena te je, u tom smislu, i jedna od prvih srpskih feministkinja.
Propagirajući rodoljublje i potrebu za obrazovanjem naroda, a naročito žena i dece, Milica se isticala u srpskom društvu – sveštenička učena kći koja se druži s prostodušnim narodom, čita i prevodi knjige, a od pastira i pastirica upija srpski melos, bila je kontroverzna tema za tadašnje doba.

ima pecat na podkorici(poklon pecat)

senj2

Ostalu ponudu mozete videti na:
Ostalu ponudu mozete vi oddeti na:
https://www.kupindo.com/Clan/zdravkas/SpisakPredmeta
https://www.kupindo.com/Clan/joovanas/SpisakPredmeta

Za vise kupljenih knjiga smanjuju se troskovi postarine.

Troškove poštarine snosi kupac prema zvaničnom cenovniku PTT Srbije.

Za teritoriju Beograda moze licno preuzimanje,po dogovoru!
Ukoliko se salje post-expresom ili kao vrednosno pismo,ne mora da se uplacuje pre slanja!
Molimo Vas, da pre same kupovine, putem poruke proverite da li je knjiga još na stanju



Predmet: 70285565
Milica Stojadinović Srpkinja (1828–1878) je srpska književnica, jedna od prvih srpskih pesnikinja.

Bila je saradnica mnogih listova i prva je žena ratni izveštač u Srbiji.
Objavila je tri zbirke pesama. Prvu knjigu štampala je o svom trošku 1850. godine, prikupivši unapred pretplatnike. Od 1848. godine njeno ime se pominje u onovremenim srpskim časopisima: Vojvođanka, Sedmica, Šumadinci, Danica, Putnik… Njene pesme izlaze 1850, 1855 i 1869. godine i srpska štampa pominje je kao novu nadu srpske poezije, srpski listovi štampaju njene slike, pesnici je posećuju, svi dolaze da vide pesnikinju iz Fruške gore, „vrdničku vilu”.

Godine 1962. objavljena je njena reportaža „Srce i barikade” iz Beograda, koji je 1862. bio poprište ratnih sukoba. Značajan je i Miličina prepiska sa Vukom Karadžićem i Minom Vukomanović, kao i njen dnevnik „U Fruškoj gori I i II`

„U Fruškoj gori 1854.” je dnevnik Milice St. Srpkinje, koji je objavila u tri knjige (1861, 1862, 1866). U iskrenom, intimnom tonu zabeležene su dragocene uspomene iz života jedne od prvih srpskih priznatih književnica. U dnevniku „U fruškoj gori” Milica beleži sve ono što je do nje doprlo iz srpskog naroda: pesme (naročito obredne pesme), pripovetke, poslovice, bajalice, te time neguje i čuva srpsku narodnu književnost (i uopšte književnost). Pojedine od priloženih pesmama u ovom dnevniku nije ni Vuk Stefanović Karadžić zabeležio, te su one pravo literarno blago.

U ovom dnevniku, kao i u drugim delima Milice Janković, izraženo je nacionalno osećanje, rodoljublje i oduševljenost srpstvom. Zastupanje takvog pogleda u literarnim ostvarenjima, ali i u realnom svetu, dali su joj puno pravo da svome imenu doda i reč „Srpkinja”.

Bog je čoveku dao razum koji treba da se prosvetom ozari, kao što je Bog zemlju ozario suncem: sunce je ukras zemlji, a prosveta čoveku.

Bila je ispred svog vremena po obrazovanju i stavovima, te je često osuđivana od tadašnjeg pomodorskog srpskog društva. Milica Janković u svom dnevniku promišlja o prosvećenju naroda i obrazovanju žena te je, u tom smislu, i jedna od prvih srpskih feministkinja.
Propagirajući rodoljublje i potrebu za obrazovanjem naroda, a naročito žena i dece, Milica se isticala u srpskom društvu – sveštenička učena kći koja se druži s prostodušnim narodom, čita i prevodi knjige, a od pastira i pastirica upija srpski melos, bila je kontroverzna tema za tadašnje doba.

ima pecat na podkorici(poklon pecat)

senj2
70285565 Milica Stojadinović Srpkinja - U Fruškoj gori 1854.

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.