Cena: |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: K 311 / Tv
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!
Opremio
Nikola Reiser
Giacomo Girolamo Casanova Chevalier De Seingalt (Venecija, 2. 4. 1725. — Duchcov (Češka), 4. 6. 1798.) je bio talijanski avanturist, svećenik, glazbenik, vojnik, špijun, diplomat, slobodni zidar (u mladim danima postao je slobodni zidar u loži Škotsko pravo) i pisac koji se često nalazio u središtu skandala koji su u pravilu vezani uz žene. Danas svakog pustolova i neodgovornog ljubavnika ljudi često nazivaju Casanovinim imenom. Giovanni Giacomo Chevalier de Seingalt Casanova, kako glasi njegovo puno ime i prezime, rođen je u Veneciji 1725. godine najvjerovatnije 2. travnja.
Hermann Kesten (28. siječnja 1900. - 3. svibnja 1996.) bio je njemački romanopisac i dramatičar. Bio je jedna od glavnih književnih osoba pokreta nove objektivnosti u Njemačkoj 1920-ih.
Književna nagrada Hermann Kesten Medalja dodjeljuje se njemu u čast od 1985. godine.
Kesten je rođen u Pidvolochysku (Galicija (Istočna Europa), Austro-Ugarsko Carstvo) 1900. godine, sin židovskog trgovca. [2] Obitelj se preselila u Nürnberg 1904. godine.[3][4][5] Početkom 1920 -ih, dok je bio student u Frankfurtu, već je pisao drame i kovao književne planove. Čini se da je čak i u ovoj ranoj fazi za sebe, kao književnik i kao izdavač, zamislio dvojnu karijeru. Osobni kontakti-Kesten je uvijek uživao u društvu kolega pisaca i izdavača-olakšali su prelazak u Berlin da bi 1928. godine preuzeli mjesto urednika kod ljevičarskog izdavača Kiepenheuera. Iste godine objavio je svoj prvi roman Josef sucht die Freiheit (`Josef se oslobađa`). Ubrzo su uslijedila još dva romana: Ein ausschweifender Mensch (`Running Riot`, 1929) i Glückliche Menschen (`Happy Man`, 1931).
1933., kada je Hitler došao na vlast, napustio je Njemačku, a u Parizu je Kesten počeo raditi za amsterdamskog izdavača Allert de Lange. Amsterdam je 1930-ih postao središte izgnanstva njemačkog knjižarstva, a Kesten, koji se tamo preselio i postao njegov dio, ozbiljno je shvatio zadatak stvaranja zajednica i očuvanja kontinuiteta, uređivanja zabranjenih pisaca poznatih i nepoznatih, prošlih i sadašnjih, od Heinricha Heinea Bertholtu Brechtu. 1940. Kesten je emigrirao u New York, a kasnije je stekao američko državljanstvo.
Tijekom Hitlerovih godina i poslije, Kesten je nastavio bogato pisati. Doista, iskustvo tih teških vremena rezultiralo je fikcijom i publicistikom: romani koji prate kontrastne sudbine - Die Zwillinge von Nürnberg (`Blizanci Nürnberga`, 1946.) - ili oporavak Židova, nasuprot vjeri, njegove vjere - Die fremden Götter ( `Čudni bogovi`, 1949.) - ili biografije tražitelja različitih vrsta slobode - Kopernika (1948.) i Casanove (1952.).
Kestenovi povremeni potezi (živio je u New Yorku, u Münchenu, u Švicarskoj i dugi niz godina u Rimu) nisu prekinuli njegove veze s Njemačkom. Udaljenost i staž dali su mu poseban status jer je Njemačka, a osobito njemačka književnost, nastala iz ruševina. U skupini 47, daleko najutjecajnijoj skupini pisaca i kritičara 1950 -ih i ranih 1960 -ih, smatran je `starim gospodarom`, `ljubaznim, gotovo očinskim mentorom`. Utjelovio je, činilo se, kontinuitet koji seže u daleke 1920-e. Priznanje je bilo tu - Kesten je dobio mnoge nagrade i djelovao je kao predsjednik zapadnonjemačkog PEN -a od 1972. do 1976. godine...