| Cena: |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
Godina izdanja: 1988
ISBN: 97
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Autorka: Madam d`Onoa / Madame d`Aulnoy
Ilustracije: Marija Paskval
Izdavač: Oslobođenje, Sarajevo
Edicija: Biblioteka Ljiljan (Knjiga 10)
Godina: 1988
Obim: ~46 str.
„Francuske bajke“ autorke Madam D`Onoa (Mari-Katrin D`Onoa) je poznata ilustrovana zbirka bajki objavljena kao 10. knjiga u čuvenoj ediciji Biblioteka Ljiljan. U bivšoj Jugoslaviji su je krajem 1980-ih zajednički objavili izdavači Oslobođenje (Sarajevo) i August Cesarec (Zagreb).
Zbirka sadrži dve čuvene priče o vilama, pod nazivima „Zelena zmija“ i „Plemenita mišica“.
Knjiga je bogato ilustrovana prepoznatljivim crtežima španske umetnice Marije Paskval.
Mari-Katrin Le Žimel de Barnevil, baronica D`Onoa (oko 1650–1705) bila je čuvena francuska književnica iz 17. veka i tvorac samog termina „bajka“ (fr. conte de fées). Smatra se jednom od najznačajnijih autorki književnih bajki na svetu, čiji je uticaj bio ravan uticaju Šarla Peroa.
Rođena je u plemićkoj porodici u Normandiji, a već sa 15 godina bila je primorana na ugovoreni brak sa mnogo starijim i znatno siromašnijim baronom D`Onoom.
Kako bi se oslobodila nesrećnog braka, zajedno sa majkom je 1669. godine lažno optužila supruga za veleizdaju kralja Luja XIV, zločin za koji je sledila smrtna kazna. Plan je propao, baron je oslobođen, a Mari-Katrin je jedva izbegla hapšenje i pobegla iz zemlje.
Godinama je putovala po Evropi, najviše boraveći u Engleskoj i Španiji, što joj je kasnije poslužilo kao inspiracija za brojne putopise i istorijske romane. U Pariz se vratila 1685. godine, gde je otvorila izuzetno posećen književni salon u kojem su se okupljali plemići i intelektualci tog doba.
Kada je 1697. godine objavila svoju prvu zbirku pod nazivom Les Contes des Fées (Priče o vilama), uvela je izraz koji se i danas koristi za ovaj književni žanr.
Za razliku od kasnijih verzija prilagođenih najmlađima, njene bajke su prvobitno bile namenjene odrasloj aristokratskoj publici. Kroz magiju, vile i začarane životinje, ona je vešto kritikovala stroge društvene norme, dvorske spletke i položaj žena u ugovorenim brakovima.
Pored „Zelene zmije“ i „Plemenite mišice“, napisala je brojne klasike kao što su „Bela mačka“, „Plava ptica“, „Zlatokosa“ (priča o lepoti sa zlatnim uvojcima, različita od kasnije bajke braće Grim) i „Žuti patuljak“.
Marija Paskval (María Pascual Alberich) je jedna od najpoznatijih i najplodnijih španskih ilustratorki 20. veka. Njen jedinstveni vizuelni stil obeležio je detinjstvo miliona dece širom sveta, a posebno na prostoru bivše Jugoslavije, gde su generacije odrastale uz knjige koje je ona oživela svojim crtežima.
Rođena je 1933. godine u Barseloni. Crtanjem je počela da se bavi izuzetno rano, a prvi crtež baka-babe koja plete nacrtala je sa samo desetak godina. Već sa 14 godina (krajem 1940-ih) počela je profesionalno da objavljuje svoje radove za razne španske izdavačke kuće, crtajući priče za dečje časopise i rane stripske sveske.
Tokom 1950-ih i 1960-ih postala je vodeće ime izdavačke kuće Toray, gde je radila na popularnim ženskim časopisima i zbirkama bajki. Kasnije prelazi u izdavačku kuću Susaeta Ediciones. Preko njih su njene ilustracije klasičnih bajki (Andersena, braće Grim, Peroa i narodnih priča) prevedene i distribuirane širom Evrope i Latinske Amerike. Kod nas su se ovi crteži masovno štampali u saradnji sa ex-YU izdavačima. Osim knjiga, Marija je bila izuzetno popularna po kreiranju papirnih lutki sa garderobom na isecanje, koje su devojčice tog vremena obožavale.
Pored bajki, ilustrovala je i veliki broj obrazovnih knjiga za decu, kao što su dečje enciklopedije, rečnici, pa čak i knjige za učenje matematike i engleskog jezika kroz igru.
Marija Paskval je preminula 2011. godine u rodnoj Barseloni u 78. godini. Iza sebe je ostavila ogroman umetnički opus i status ikone dečje ilustracije čija su dela i danas sinonim za čistu, retro nostalgiju.